EU traži strogu kontrolu financijskog poslovanja

Na sastanku u Berlinu u nedjelju je prihvaćeno ukupno sedam prijedloga mjera za bolju kontrolu svjetskog financijskog poslovanja.

Europska unija zahtijeva što brže uspostavljanje svjetskog sustava za temeljnu kontrolu financijskog poslovanja, u što između ostalog spada sustav za pravovremeno otkrivanje financijskih kriza, sankcioniranje zemalja koje poreznim neplatišama pružaju utočište, te ograničavanje plaća menadžerima, priopćeno je nakon sastanka predsjednika vlada i država, europskih članica skupine G20 koji su se u nedjelju u Berlinu sastali kako bi pripremili zajedničko stajalište EU-a na svjetskom financijskom summitu koji će se početkom travnja održati u Londonu.

- Europa je pokazala svoju odgovornost pred svijetom - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon susreta europskih čelnika.

O

na je istaknula kako je cilj danas dogovorenih mjera povratak povjerenja u svjetski financijski sustav. Merkel je naglasila kako je postignut cilj nedjeljnog susreta u Berlinu a to je jedinstvena i snažna poruke zajedništva članica EU-a na predstojećem summitu u Londonu.

Stroga kontrola svih financijskih produkata

Kako je priopćila njemačka vlada, na sastanku u Berlinu je u nedjelju prihvaćeno ukupno sedam prijedloga mjera za bolju kontrolu svjetskog financijskog poslovanja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je ovlašten za strogu kontrolu zaključaka donesenih početkom prosinca na summitu G20 u Washingtonu a za to je predviđeno udvostručenje financija ove organizacije.

Britanski premijer Gordon Brown naglasio je da će MMF ubuduće imati dovoljno sredstva ne samo za otkrivanje kriza nego i za njihovo sprečavanje.

Nadalje je predviđeno uvođenje mjera za strogu kontrolu svih financijskih produkata, s posebnim naglaskom na rizične produkte poput tzv. hedge fondova te isto tako instrumenti za sankcioniranje nekooperativnih jurisdikcija, tzv. poreznih oaza koje na međunarodnom planu omogućavaju utaju poreza.

Protekcionizam i utjecaj na gospodarstvo

Jedan od zaključaka berlinskog susreta odnosi se i na protekcionizam koji, kako je priopćeno, ne bi smio, usprkos borbi protiv recesije, utjecati na slobodno tržišno gospodarstvo.

Države članice EU i G20 će na summitu u Londonu podržati raspravu i prihvaćanje Povelje za održivo gospodarstvo, koja podržava one snage koje bez ekscesa povoljno utječu na globalni razvoj gospodarstva. Tu je povelju inicirala Merkel.

- Nadamo se da ćemo svojim zahtjevima pomoći u ostvarivanju ambicionalnog i uspješnog summita u Londonu - rekla je Merkel, u čemu su je podržali i ostali sudionici susreta, osim Njemačke i Francuska, Velika Britanija, Španjolska i Italija.

Osim ovih članica G20 Merkel je na sastanak pozvala i predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa te predstavnike Češke i Nizozemske.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy složio se s kancelarkom Merkel u ocjeni da summit u Londonu 2. travnja mora biti uspješan.

- To je posljednja prilika. Mi želimo novi početak za svjetski financijski sustav - zaključio je Sarkozy.