Europa, SAD i nova tržišta o izlasku iz krize

Summit G20, koji se održava u Wahingtonu zbog globalne financijske krize, trebao bi biti prigoda za donošenje novog financijskog sustava.

Na summitu G20 ovoga vikenda u Washingtonu, sazvanom radi reforme međunarodnog financijskog sustava - suočenog s krizom i pod prijetnjom recesije, Europljani će tražiti veću regulaciju tržišta, Sjedinjene Države pokušati očuvati liberalni kapitalizam, a zemlje u razvoju tražiti da i njihovi glasovi sudjeluju u odlučivanju.

Taj hitni summit, što ga je pod pritiskom Europljana i financijske krize sazvao američki predsjednik George W. Bush, okupit će, osim predstavnika Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), države članice G20 koje zajedno čine 85 posto BDP-a planeta i dvije trećine njegovih stanovnika.

Summit bi trebao biti prigoda za donošenje novog međunarodnog financijskog sustava jer se postojeći Bretton Woods, donesen 1944. godina, pokazao zastarjelim.

Za washingtonski summit pripreme su održane proteklog vikenda u Bruxellesu, gdje su se čelnici zemalja članica Europske unije suglasili oko načela na kojima treba temeljiti novi svjetski financijski sustav.

Drugi je pripremni sastanak održan u brazilskom Sao Paulu, gdje su se okupili predstavnici najvećih i najsnažnijih zemalja u razvoju, poput Kine, Indije, Brazila, Meksika i drugih.

Europljani, Kina i nova gospodarstva traže strožu regulaciju financijskih tržišta

Sarkozy i Merkel Photo javno100

Više reda, odgovornosti i transparentnosti u upravljanju financijskim tržištima - glasila bi poruka koju će Europljani donijeti u Washington.

Više glasova u odlučivanju u međunarodnim financijskim institucijama - sažeta je poruka velikih tržišta u razvoju.

Ukratko, Europljani, Kina te nova gospodarstva, predvođena Brazilom, žele da financijska tržišta budu strože regulirana i da ih financijske institucije snažnije nadziru.

Brazil će tražiti i da se skupina G20 (a čine ju G8, nova rastuća gospodarstva te Europska unija) sastaje dvaput godišnje, umjesto jednom godišnje, kako bi raspravila ključne izazove.

Rusija, ako je suditi prema pisanju nekih ruskih listova, nastojat će na summitu razbiti dominaciju skupine G7 (SAD, Kanada, Japan, Italija, Velika Britanija, Francuska, Njemačka).

Uz naslov "Kriza dijeli svijet", ruski dnevnik Nezavisimaja Gazeta sugerira da će se u Washingtonu sukobiti "Zapad, koji zastupaju SAD i EU, i Istok, u kojemu su glavni igrači zemlje nazvane BRIC (prema prvim slovima njihovih imena: Brazil, Rusija, Indija, Kina).

Moskva želi radikalnu reviziju financijskih institucija i postojećih pravila igre, piše list, a prenosi agencija AFP.

SAD i Velika Britanija ne žele zauzdati tržišta

Photo javno100

Nasuprot njima, SAD, djelomice i Velika Britanija ne žele zauzdati financijska tržišta jer taj sektor čini 10 posto njihova BDP-a.

Ukratko, nova rastuća tržišta žele snažnije sudjelovati u odlučivanju, a njihov zahtjev nije bez pokrića. Te su zemlje snažni izvoznici, poput Kine, i zahvaljujući tomu uspjele su akumulirati goleme uštede.

Koristeći se golemim viškovima zarađenih izvozom, ta bi rastuća gospodarstva uvozila više iz razvijenih zemalja i poticala i njihov rast.

No, Kina, koja je nedavno objavila plan spašavanja financijskih tržišta s 455 milijardi eura, što će se povoljno odraziti i izvan njezinih granica, ne želi da joj se nametne uloga spasiteljice svijeta. Ona se zauzima za regulaciju tržišta, ali i opravdava da je ona još zemlja u razvoju s golemim brojem stanovnika - 1,3 milijarde ljudi.

Zauzvrat, nova gospodarstva žele da se njihovi glasovi više čuju u međunarodnim financijskim institucijama (MMF i SB). A za to se zauzimaju i neki stručnjaci sa Zapada i predlažu da zemlje eurozone svoje glasove svedu na jedno od osam mjesta, koliko imaju u MMF-u.

Indonezija i Australija objavile zajedničku poruku protiv protekcionističke trgovine

Photo javno100

Tako bi dale više prostora predstavnicima novih gospodarstava u 24-članom upravnom odboru MMF-a.

Uoči summita iz velikih gospodarstava stigle su još neke poruke. Indonezija i Australija objavile su zajedničku poruku protiv protekcionističke trgovine. Svjesne da gospodarska kriza zahtijeva koordiniranje fiskalne i monetarne politike, one ne žele da se svijet povuče u protekcionizam i u zatvorena gospodarstva.

Rusija, koja optužuje SAD da je svojim neodgovornim ponašanjem izazvao krizu, vidi summit u Washingtonu kao jedinstvenu prigodu da se potvrdi na međunarodnoj sceni i prekine hegemoniju G7, u čemu će joj pomoći Indija i Kina.

Europljani će u Washingtonu tražiti da se u roku od 100 dana nakon summita donesu ''konkretni prijedlozi'' za reformu financijskog sustava, odnosno 23. veljače, mjesec dana nakon što novi američki predsjednik, demokrat Barack Obama, preuzme dužnost.

Nakon toga organizirao bi se novi svjetski sastanak na vrhu.

A kada Obama, koji dolazi iz redova demokrata, preuzme dužnost, mogao bi biti skloniji reformama nakon godina deregulacije tržišta. To zagovaraju i utjecajni američki ekonomisti, kakvi su Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001., ili Paul Krugman, ovogodišnji dobitnik, obojica kritični prema zastranjenjima financijskog kapitalizma.