Eutanazija je prihvatljiva u iznimnim slučajevima

Eutanazija je eventualno prihvatljiva u slučaju da osobu isključivo aparati drže na životu, stav je svećenika Ivana Čubelića.

Slučaj Eluane Englaro koja je nakon 17 godina kome eutanazirana u bolnici u Udinama, podijelio je svjetsku javnost kao što to uvijek biva kad je riječ o ovom jako delikatnom pitanju. Naime, nakon što je njezina obitelj pokrenula sudsku bitku prije 13 godina za pravo na eutanaziju, sud je istu odobrio u prosincu prošle godine, a liječnici su joj u petak prestali umjetnim putem davati hranu i vodu.

Stav Crkve i Vatikana je u ovom slučaju jasan, eutanaziju treba zabraniti posvuda, a svaki slučaj izvršene eutanazije uvijek iznova poteže kontroverzne rasprave kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Dok je u Hrvatskoj eutanazija zabranjena, a ''usmrćivanje na zahtjev'' kažnjivo je zatvorskom kaznom, u većini zemalja pitanje eutanazije nije zakonski regulirano, ili se preko takvih slučajeva, kada je usmrćen smrtno bolestan pacijent ili je u velikoj patnji, prešutno prelazi. Upravo takvi raskoli ostvaljaju mjesta za rasprave i moraliziranja onih koji podržavaju eutanaziju ili istu osporavaju.

Smrtno bolesni sve više bježe u zemlje gdje mogu dobiti samilosnu smrt

Eutanazija je legalizirana u Nizozemskoj: u toj zemlji osobe starije od 16 godina u svojoj ''medicinskoj oporuci'' mogu izabrati eutanaziju u strogo propisanim situacijama. U Francuskoj, Japanu, Australiji, Južnoj Africi i Švedskoj blagonaklono se gleda na eutanaziju osoba koje teško pate ili im je smrt neizbježna. Upravo zbog tog razloga u posljednjih nekoliko godina, zemlje u kojima je asistirano ubojstvo, kako se često naziva, zabranjeno bilježe sve veći porast prebjega starijih i teško bolesnih ljudi koji odlaze umrijeti u drugu zemlju, a proporcionalno tomu statistike, primjerice u Nizozemskoj, bilježe nagli porast slučajeva eutanazije.

Eluana Englaro Photo javno100

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora dr. Hrvoje Minigo kaže kako je problematika eutanazije, kako u svijetu tako i kod nas, oduvijek delikatno pitanje. Priznaje da se puno puta našao u situaciji kad mu je bilo teško gledati bolesnog čovjeka kojem nema pomoći, no on se kao i njegove kolege izričito drže liječničkog kodeksa.

- To je oduvijek bilo škakljivo pitanje koje nije samo etičke, već i pravne naravi. U Hrvatskoj je kao i u većini zemalja EU eutanazija zabranjena i vjerujem da se to tako skoro neće mijenjati zbog katoličke vjere, a stav Crkve o eutanaziji je jasan. Mi liječnici postupamo prema liječničkom kodeksu, iako je  ponekad svima jako teško gledati smrtno bolesnog čovjeka. No, medicina maksimalno pomaže u otklanjanju patnji i boli, a naša je dužnost da se za život ljudi borimo do samoga kraja - kazao je dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Liječničkog zbora.

Monsinjor Čubelić: Eutanazija samo u slučaju potpunog vegetiranja

Monsinjor Ivan Čubelić stoji iza crkvenih propisa po pitanju eutanazije, no ipak priznaje iznimne slučajeve, odnosno eutanaziranje čovjeka kojega na životu održavaju isključivo aparati.

- Život je dar od Boga i treba ga braniti do samoga kraja. Ovaj slučaj eutanazije u Italiji je neprihvatljiv jer su pokojnici umjetnim putem davali samo hranu i vodu, a eutanazija je eventualno prihvatljiva u slučaju da osobu isključivo aparati drže na životu. No, teško bolesnim ljudima trebamo pomoći nositi njihov križ i stalno ih ohrabrivati, a ne da razmišljamo kako otkloniti nekoga tko je 'opterećenje' u društvu - kazao je monsinjor Ivan Čubelić.

Dorica Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, tvrdi da prije svega treba saslušati medicinsku struku te na temelju tih argumenata donijeti eventualne promjene u propisima u slučaju eutanazije.

- Uvijek sam za život, ali smatram da bi ovo osjetljivo pitanje prvo trebala riješiti medicinska struka, potom etičari, a tek onda na temelju njihovih argumenata, trebaju se uključiti i političari kako bi se donijela konačna odluka. No, prije svega treba razjasniti i razdvojiti slučajeve kad se čovjek za eutanaziju odluči samovoljno i onda kad to nije u mogućnosti, odnosno ako nije pri svijesti. Svaki slučaj je individualan, no po meni je eutanazija zadnja solucija, a treba misliti i na osobe koje bi je trebale izvršiti - kazala je Dorica Nikolić.

Prema istraživanjima polovica Hrvata za eutanaziju

GfK centar za istraživanja iz Zagreba postavio je pitanje ''Eutanazija je olakšavanje umiranja, bez nanošenja boli, a u svrhu prekida teške patnje pacijenta - neizlječivo bolesne osobe. Jeste li za to da se zakonski regulira primjena eutanazije u Hrvatskoj?''.

Od 1000 ispitanika iz cijele zemlje, njih čak 54 posto dalo bi priliku umirućima da dobiju "blagu smrt".

Zanimljivo je da su za eutanaziju prvenstveno mlađi građani - oni od 18. do 35. godine života, dok su osobe starije od 64 g. u velikom postotku protiv eutanazije.