Fantomski japanski brod tri mjeseca u Jadranu - Profit - Hrvatska

U hrvatskom ribarstvu vlada korupcija, manipulira se količinom izvezene ribe, a državne institucije ne obavljaju nadzor.

Mirela Holy, predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša u SDP-u, zajedno sa saborskim zastupnikom Ivicom Pančićem ukazala je na problem kršenja Zakona u hrvatskom ribarstvu. U SDP-u smatraju kako državne institucije crnom tržištu gledaju kroz prste.

Sumnje

Godišnje se iz Hrvatske može izvesti 7.500 tona tune, no podaci govore da se izveze 4.000 do 5.000 tona tune. Kada se uzme u obzir da je atlantska tuna zaštićena vrsta, čini se da jedino mi izvozimo manje.

Kao primjer jedne od spornih situacija, u SDP-u uzimaju televizijski prilog u kojemu japanski brod-hladnjača stoji usidren u hrvatskim vodama, odnosno s južne strane otoka Brača.

- Japanski brod tri mjeseca stoji sam, bez ikakvog nadzora, bez carinske službe, bez ikakvih inspekcija koje bi prema zakonu morale biti prisutne - kaže Mirela Holy.

Time je, smatraju u SDP-u, prekršen Pomorski zakonik kojime je određeno da strani trgovački brod smije uploviti u luku i isploviti iz luke najkraćim mogućim putem. Prekršene su i konvencije koje brane ukrcaj i iskrcaj robe na brodovima.

Hvatanje malih švercera

- Ustaljena je praksa da kod Brača nema nikakvog nadzora. To nas vodi do pitanja sveopće nezakonitosti i korupcije koja vlada u hrvatskom ribarstvu. Stotine milijuna eura se okrene na crnom tržištu - kaže Pančić, te upozorava kako je prije mjesec dana Zlatko Homen, ravnatelj Uprave za ribarstvo, kazao kako su institucije obvezne nadzirati ukrcaj i iskrcaj.

Pančić govori kako se godišnje iz Hrvatske može izvesti 7.500 tona tune, no podaci govore da se izveze 4.000 do 5.000 tona tune. Kada se uzme u obzir da je atlantska tuna zaštićena vrsta, čini se da jedino mi izvozimo manje, u što u SDP-u sumnjaju.

- Manipulira se količinom i cijenom, a dokaz za to je što državne institucije ne nadgledaju tako unosan posao, a može donijeti puno novca koji može završiti u nečijim džepovima. Nitko u državi ne može znati koliko se ribe izlovi. Naše pitanje je, zna li Ministarstvo poljoprivrede i, ako ne zna, zašto ne zna. Ministarstvo se bavi hvatanjem malih švercera na tržnicama. To nije ozbiljan posao za ozbiljnu državu - kaže Pančić.