FOTO: Pravna država bi dala seljacima obećano

Legitimno je tražiti da se ispuni obećano, ali je isto tako legitimno da vlada projektira buduće poteze prema mogućnostima, tvrdi Josipović.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović završio je u petak poslije podne dvodnevni posjet Bruxellesu, gdje je od europskih čelnika dobio potporu za brzi ulazak u Europsku uniju pod uvjetom da Hrvatska ispuni sve potrebne kriterije.

Josipović je u četvrtak razgovarao s predsjednikom Eurposkog parlamenta Jerzyem Buzekom, a u petak se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem i Komisije Joseom Manuelom Barrosom. Bruxelles je prvo inozemno odredište predsjednika Josipovića, koji je posjetio dva tjedna nakon stupanja na dužnost.

- Čelnici Europske unije i sama Unija daju jasnu potporu ulasku Hrvatske, pri čemu inzistiraju na kriterijima, a to korespondira s našom odlučnošću da se dobro pripremimo za članstvo - rekao je Josipović hrvatskim novinarima nakon završetka službenih razgovora. Predsjednik Josipović rekao je da je dobro što čelnici EU-a ne licitiraju s datumima hrvatskog pristupanja, osim što se spominje mogućnost završetka pregovora do kraja godine, što opet ovisi o samoj Hrvatskoj.

I predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy i Komisije Barroso izjavili su da je moguć brzi ulazak pod uvjetom da se ispune traženi kriteriji.

Photo javno165

- Europska unija podupire ulazak Hrvatske. To će dati pozitivan signal regiji. Proteklih godina Hrvaska je napravila veliki napredak u pristupnim pregovorima, koji sada ulaze u završnu fazu i pregovore može dovršiti ove godine pod uvjetom da ispuni sve tražene kriterije za članstvo - rekao je Van Rompuy u izjavi nakon sastanka.

Barroso: Do sada je napravljen dobar napredak

Barroso je rekao da je ''brzi ulazak Hrvatske u EU moguć, ali i vrlo zahtjevan''.

- Do sada je napravljen dobar napredak, ali treba ispuniti postavljena mjerila - rekao je.

Oba čelnika su istaknuli potrebu za reformama i poboljšanjima u području pravosuđa, borbe protiv korupcije, javnoj upravi, poštovanju manjinskih prava. Također je potrebno imati punu suradnju s Haškim sudom.

Posebice se naglašavala važnost dobrosusjedskih odnosa i suradnje u regiji.

- Pozdravljam potpisivanje arbitražnog sporazuma o granici sa Slovenijom i njegovu ratifikaciju u Hrvatskoj. Provedba toga sporazuma je vrlo važna za EU-u. To će stvoriti model za cijelu regiji jer to pokazuje da se bilateralna pitanja mogu riješiti u europskom duhu. Dobra regionalna suradnja na zapadnom Balkanu ključna je u procesu proširenja. Važno je raditi na poboljšanju bilateralnih odnosa, riješiti granična pitanja i olakšati povratak izbjeglica. Pozdravljam konstruktivnu ulogu predsjednika Josipovića i njegov interes i za jačanje odnosa sa susjednim zemljama, posebice sa Srbijom. Tu ću poruku ponoviti i srbijanskom premijeru s kojim se danas sastajem. Naš je zajednički cilj u sljedeće dvije godine stabilna Bosna i Hercegovina, čvrsto na putu prema euro-atlantskim integracijama. Ona ne smije zaostati za ostatkom regije i Hrvatska tu ima ključnu ulogu - rekao je Van Rompuy te pozdravio nedavni dogovor između Hrvatske i BiH kojim se sprječava izbjegavanje sudskih kazni bijegom u drugu zemlju.

Josipović pozdravio susret Kosor, Pahora i Tadića

- Povijest nas uči da su dobri odnosi sa susjedima bitni za hrvatsku stabilnost, sigurnost, ekonomiju i opći razvoj. Kada je riječ o BiH, najveći izraz dobrosusjedskih odnosa vidim u prihvaćanju načela da je budućnost te zemlje ono što tri naroda dogovore. Pri tome je važno da se jednakopravnost ne zadrži samo na kolektivitetima nego da vrijedi i za pojedince. Kada je riječ o hrvatskom interesu za stabilnost BiH, naravno da se ne da zaobići činjenica da tamo živi značajan dio hrvatskog naroda, čiji se broj nažalost smanjio od rata naovamo, što govori da politika koja se vodila nije bila dobra. U okviru hrvatskog naroda u BiH postoje različita stajališta o tome kako treba izgledati BiH, a zadaća je političara u toj zemlji da današnje probleme ne ostavljaju budućim generacijama. Hrvatska može pomoći, prvo kroz poštovanje suverenosti BiH, ali i nastojeći pomoći da se dođe do jedinstvenog stajalištu u okviru hrvatskog naroda, naravno bez nametanja svojih stajališta - rekao je Josipović.

Josipović je pozdravio susret u Ptuju između premijerke Jadranke Kosor, slovenskog premijera Boruta Pahora i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića.

- To je dobro i to jako podržavam. Mislim da ova generacija političara nema pravo ostaviti probleme koji su se nagomilali u regiji generacijama koje dolaze - rekao je Josipović.

Srbijanski predsjednik Tadić bio je pozvan na Josipovićevu inuaguraciju, ali je svoj dolazak uvjetovao otkazivanjem poziva kosovskom predsjedniku Fatmiru Seidijuu, što je hrvatska strana odbila. Istaknuo je da je spreman sastati se s Tadićem kada se takav sastanak dogovori.

Josipović o prosvjedu seljaka: Pravedna država ispunjava svoja obećanja

Photo javno165

Josipović je komentirao i aktualne prosvjede seljaka u Hrvatskoj te pitanje strukturnih reformi u brodogradnji.

- Prosvjedi seljaka nisu rezultat njihova protivljenja Europskoj uniji. Seljaci prosvjeduju jer nisu zadovoljni nekim planovima vladine gospodarske politike, a tu postoje dvije situacije. Jedna je ono što je obećano, a nije napravljeno. Pravedna država ispunjava svoja obećanja. Druga je stvar da hrvatska vlada mora voditi razumnu politiku. Činjenica je da novca nema i činjenica je da se moramo prilogoditi europskim kriterijima. Dakle, s jedne strane legitimno je tražiti da se ispuni ono što je obećano, ali je isto tako legitimno da vlada projektira buduće poteze sukladno mogućnostima države i prema kriterijima EU-a - rekao je Josipović.

Zadaća stvaranja održive brodogradnje godinama je stajala pred više hrvatskih vlada, ali nažalost nije ispunjena, rekao je Josipović dodajući da se to mora sada provesti i pri tome paziti da nitko od radnika ne ostane na cesti.

- Slabosti koje imamo u poljoprivredi i brodogradnji u prvom su redu naše unutarnje slabosti i problemi koji nisu godinama rješavani. Reforme koje trebamo napraviti u poljoprivredi i brodogradnji moraju se napraviti neovisno o tome kada ćemo ući u EU i one bi se provodile i da ne ulazimo u EU. Ja sam i prije govorio o slabostima u sustavu poticaja koje ne dobivaju oni koji proizvode, nego neki drugi i to se mora promijeniti - rekao je Josipović nakon razgovora s Barrosom.

Fotografije sa susreta Josipovića i Barrosa pogledajte u fotogaleriji.