Galbraith: Gotovina nije bio osumnjičen za zločine

Galbraith se nije mogao sjetiti je li Hrvatska bila pod pritiskom međunarodne zajednice da se ograniči na kazneni progon samo 25 Srba.

U godinama nakon operacije Oluje general Ante Gotovina nije bio ni na jednom popisu američke vlade kao osoba nepoželjna u Sjedinjenim Američkim Državama zbog sumnje da je počinila ratne zločine, iako je SAD takve popise imao, i bio je nekoliko puta u Washingtonu u okviru bilateralnih programa, potvrdio je u srijedu bivši američki veleposlanik Peter Galbraith na haškom suđenju ''Gotovina, Čermak i Markač''.

- Po vašem saznanju vlada SAD-a nikad u tom razdoblju nije vodila generala Gotovinu kao osobu osumnjičenu za ratni zločin - pitao je Gotovinin branitelj Gregory Kehoe, uvodeći dokaze da je general Gotovina bio više puta nakon Oluje u Washingtonu u okviru bilateralnih vojnih programa u rujnu 1996., u travnju 1997. i u siječnju 1998. godine.

- Ta je tvrdnja točna - rekao je Galbraith.

Kehoe je pri tom uveo i dokaze da je američka administracija primjerice odbila bivšem predsjedniku Herceg-Bosne Mati Bobanu izdati vizu jer je bio označen kao osoba koju bi se moglo teretiti za ratne zločine.

Bivši američki veleposlanik, koji je optužio hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom za palež i pljačku srpske imovine te ubijanje onih koji su ostali odmah nakon Oluje, objasnio je u protuispitivanju kako se SAD zalagao za opću amnestiju za sve osim za najteže zločine počinjene u ratu te je takav dogovor postignut između Beograda i Zagreba.

Amnestija je bila ''nešto što smo htjeli vidjeti'', rekao je Galbraith i objasnio da se odnosila na djela pobune i izdaje.

Galbraith se nije mogao sjetiti je li Hrvatska tada bila pod pritiskom međunarodne zajednice da se ograniči na kazneni progon samo 25 Srba, a suglasio se s time da se amnestija odnosila i na Srbe i na Hrvate.

Upitan je li amnestija obuhvaćala i specifična djela poput paleža ili pljačke, koja se među ostalim stavljaju kao propust kažnjavanja trojici generala, Galbraith je odgovorio da se ''ne sjeća kakvo je bilo stajalište'' SAD-a prema tome.

Nastojeći promijeniti kontekst Galbraithova svjedočenja da je bivši predsjednik Franjo Tuđman, želeći etnički čistu Hrvatsku, onemogućavao povratak Srba nakon Oluje, Kehoe je uveo kao dokaze podatke iz zaplijenjene dokumentacije da je tzv. RSK brojala 110.000 vojno sposobnih muškaraca.

Mislite li da povratak osoba koje su se borile protiv Hrvatske ne predstavlja stratešku prijetnju Hrvatskoj, pitao je Kehoe, a Galbraith je odgovorio kako ne vjeruje da je broj točan kao i da ne vjeruje da bi se vratili oni koji su se borili protiv Hrvatske.

Branitelj generala Mladena Markača Tomislav Kuzmanović u protuispitivanju je uveo niz hrvatskih zakona, propisa i odluka, uključujući program povratka koji je prihvatio Sabor, dokazujući da hrvatska vlast nije planirala etnički očistiti Hrvatsku oduzimanjem imovine krajinskih Srba koji su otišli u Oluji i uskratiti im pravo na državljanstvo i time i mogućnost povratka, što tvrdi Galbraith.

Galbraith smatra hrvatski državni vrh odgovornim za palež i pljačku srpske imovine nakon Oluje

Tako je uveo jedan od zapisnika sa sjednice Vlade nakon Oluje na kojoj je tadašnji premijer Nikica Valentić objasnio kako zakon o preuzimanju imovine izbjeglih Srba predstavlja prijelazno rješenje za zaštitu imovine kako bi se izbjegla anarhija koju bi stvorilo 30 do 40 tisuća napuštenih stanova koje je drugačije nemoguće osigurati. On je na toj sjednici kazao kako treba osigurati bržu socijalnu i zdravstvenu skrb bez obzira na nacionalnost, kao i da se moraju spriječiti kriminalna djela.

Kuzmanović je uveo kao dokaz i transkript s još jedne sjednice Vlade iz 1995. na kojoj je Valentić na najsnažniji način osudio zločin u Varivodama.

Galbraith, koji smatra hrvatski državni vrh odgovornim za sustavni palež i pljačku srpske imovine nakon Oluje te ubijanje preostalih Srba kako bi se onemogućio povratak, kazao je kako je u Hrvatskoj i u vlasti bilo ''pristojnih ljudi koji to nisu htjeli'', podsjećajući da je takvom osobom smatrao i tadašnjeg ministra vanjskih poslova Matu Granića.

''To je razlog zašto je pritisak imao učinka, imali smo saveznike'' u vlastima i društvu, rekao je Galbraith koji je u protuispitivanju ustrajao na tome da je Tuđman upravo zbog snažnog pritiska međunarodne zajednice ipak pristao na povratak Srba.

Kuzmanović je na kraju protuispitivanja uveo niz dokumenata koji pokazuju trend povratka Srba zaključno s podacima iz 2006. po kojima se u Hrvatsku vratilo 120 tisuća izbjeglih Srba.

Branitelji generala Ivana Čermaka, kojeg Galbraith kao ni Markača nije spomenuo, nisu imali pitanja za svjedoka i Galbraithov iskaz nastavlja se u četvrtak dodatnim ispitivanjem koje će voditi tužitelji.