Glas Koncila sumnjičav prema sposobnosti naše politike za integraciju u EU

Sutrašnji Glas Koncila izlazi s ozbiljnim euroskeptičnim, tj. eurotrezvenim razmišljanjem njegovog glavnog urednika mons. Ivana Miklenića. Miklenić nije toliko euroskepitčan prema samoj EU, koliko je sumnjičav prema sposobnosti hrvatske politike za uspješnost integracije naše države u EU. Zapravo, naglašava čitav niz otvorenih pitanja na koje najveća većina građana još uvijek ne zna odgovor, a na referendumu za pristup EU trebala bi se decitirano odlučiti za ili protiv.

"Hrvatski glasači ne mogu donijeti odgovornu odluku na referendumu ni bez poznavanja vjerodostojnog odgovora na pitanje: je li Hrvatska u sebi (ne)spremna za ulazak u EU? Naime, kako pokazuju iskustva više članica EU-a, samo članstvo u EU nije ih spasilo od teške gospodarske i financijske krize niti od postupanja MMF-a koji redovito konsolidira financije na štetu socijalnih prava građana. Stoga odgovor na to krucijalno ali nezaobilazno pitanje je li Hrvatska spremna za EU nije moguć bez poznavanja istinitih odgovora na veoma brojna druga pitanja o samoj Hrvatskoj, tj. o pripremljenosti pojedinih segmenata hrvatskoga društva i samih građana za integraciju u tako veliku zajednicu. (Ne)pristup Hrvatske u EU nije kao dosad više prvenstveno pitanje političkih elita u Hrvatskoj već je sudbinsko pitanje za svakoga odgovornog hrvatskog građanina, jer će (ne)pristup bitno utjecati na sve segmente društvenog i osobnog života u budućnosti", piše Miklenić.

"Sada s odlukom o (ne)pristupu, čini se, dolazi na naplatu dosadašnje uporno odbijanje političara svih opcija da definiraju i razvijaju realne hrvatske potencijale koji su objektivna ali neiskorištena komparativna prednost Hrvatske, kao što su: more, čista voda, nafta, plin, nezagađene poljoprivredne površine, prometni položaj, raznolike klime, kulturna baština... Neizbježno je pitanje: jesu li vlasti išta bitno dosad učinile da bi na tim potencijalima osovile Hrvatsku na vlastite gospodarske noge kako bi Hrvatska, bilo u EU bilo izvan EU, bila poželjan partner, subjekt? Može li se realno očekivati da će to hrvatski političari u skladu s legalnim i legitimnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i ineteresima početi ostvarivati kad će im nad glavom bdjeti obveze preuzete u Bruxellesu, a nisu mogli, smjeli ni htjeli dok ih ništa nije obvezivaloW, pita se Mikelnić, bojeći se "kakav bi ishod mogao imati vjerojatno neizbježan gospodarski i kulturni sraz s jedne strane skupine od 4,5 milijuna s druge strane gotovo 500 milijuna ljudi".

"Je li Hrvatska ojačala svoje kulturne ustanove, je li zaštitila hrvatski jezik za koji nema obvezujući pravopis? Hrvatska je svakako neizbrisivi dio Europe i po sebi trebala bi imati svoje mjesto i uvažavanje i u europskoj integraciji, no je li sadašnja Hrvatska s toliko lošim upravljanjima i s toliko neriješenih problema, s toliko (ne)namjernih promašaja i propusta već sada spremna za najviši stupanj europske političko-ekonomske integracije, koja proživljava tako duboku krizu? Na to pitanje dužan je prije referenduma po svojoj savjesti tražiti odgovor svaki hrvatski građanin kojemu je stalo do općega dobra", zaključuje glavni urednik Glasa Koncila.