Glumi antifašistu, a glasovao za fašističko djelo

Predrag Matvejević želi se u javnosti predstavljati kao antifašist, a kao član žirija dodijelio je nagradu prevoditelju fašističke knjige.

Sveučilišni profesor i pisac Predrag Matvejević, koji je jedno vrijeme predavao u Parizu, a potom u Rimu, prethodnih je dana pohodio Filmski festival u Veneciji gdje je predstavio dokumentarni film ''Verso vest'' redateljice Laure Angiuli, koji govori o ratnom razdoblju u Mostaru, Sarajevu i Srebrenici, zatim skup ''Europa i druga Europa'' u Bologni i Festivalletteratura u Mantovi. Gdje god da se pojavi uvijek svojim istupima ili intervjuima, ili vlastitim člancima, izazove pozornost ili skandal. Jedan od većih je pismo koje je odaslao papi Ivanu Pavlu II., koje je pod naslovom ''Caro Wojtyla non benedire gli ustascia'' (Dragi Wojtyla nemojte blagosloviti ustaše) objavljeno u rimskom listu La Repubblica (5. ožujka 1997.). Da je još uvijek u naponu umne moći zapazili smo u opširnom intervju koji je s njim objavio Sergio Buonadonna u tršćanskom dnevniku Il Piccolo (6. rujna 2008.), u kojem bivši ''hrvatski disident'' povremeno objavljuje svoje tekstove, ali, na žalost malobrojni dopisnici hrvatskih medija iz Rima i Trsta nisu pokazali zanimanje za tu temu. Kao da oni dobro znaju kako čitatelji to ne žele saznati. Ali takve i slične teme nikad ne zastarijevaju...

Profesor protiv bombardiranja Beograda

Photo Hina

S obzirom da je intervju objavljen prošle subote i naš malobrojni novinarski tim u Italiji nije ga smatrao ozbiljnim, ili nije želio o tome obavijestiti hrvatsku javnost, držimo da dio javnosti ipak želi znati o Matvejevićevim političkim pametovanjima. Tako je u uvodnom dijelu objavljeno kako se nakon dobivanja talijanskog državljanstva i predavanja na Sveučilištu La Sapienza u Rimu vratio u Zagreb i Hrvatsku gdje je prije tri godine osuđen na pet mjeseci zatvora zbog klevete, jer je jednog bosanskog kolegu nazvao talibanom (Milu Pešordu. op. A.Č.). Odgovarajući na pitanje o filmu ''Verso vest'', nadovezao se na opasnosti od hladnog rata i etničkog čišćenja, spomenuvši istodobno ''glupost bacanja američkih bombi na Beograd za održavanje slobode na Kosovu i one ruske u Gruziji.(...)''

To, međutim, nije jedino Matvejevićevo takvo ili slično političko gledanje na ratne prilike u bivšoj Jugoslaviji, Balkanu, koji spominje u razgovoru. Zanimljiv je njegov odgovor na pitanje zašto se vratio u Zagreb.

- Pomoći mladima u svježem antifašističkom pokretu i razvijati ideje o miru i stvoriti budućnost u znaku protivnika u očima moći u kojima vidim još mržnje i netrpeljivosti. Otišao sam 1991. kada mi je postalo jasno da se s perom ne može više boriti protiv metaka, ali sada se stanje promijenilo: nacionalizam je kao pas koji ne može ujesti. Izgubio je zube. Dvjesto tisuća srpskih civila otjerano je iz Hrvatske. To sam nedavno napisao i objavio u jednom hrvatskom listu i odmah sam napadnut, ali bez osobnih posljedica - tvrdi Matvejević.   

Nije on prvi koji izjavljuje da su Srbi potjerani iz Hrvatske. Ne tako davno pisali smo o Jasmini Radivojević, srbijanskoj suradnici torinske La Stampe, koja je optužila Hrvatsku da je za vrijeme akcije Oluja otjerano 250.000 Srba, a saborski zastupnik dr. sc. Furio Radin je u Saboru izazvao skandal kad je rekao da je u Hrvatskoj bilo etničko čišćenje Srba. Kao da obojica nisu čuli za  osuđenog ratnog zlikovca Milana Martića i druge koji su pozivali Srbe da napuste svoje domove i krenu na put k Srbiji, iako to ne znači da tvrdimo kako nije bilo zločina nad srpskim stanovništvom.

Matvejević indirektno protiv Vladimira Nazora

Budući da je sveučilišni profesor i pisac ''Mediteranskog brevijara'' i drugih knjiga stekao popriličnu popularnost na Apeninskom poluotoku i sebe smatra antifašistom, nije mu prvi put da u javnost protura krivotvorine, a pisac ovoga napisa nije jedini koji tvrdi kako on zapravo godinama glumata antifašistu, nije li došlo vrijeme da Predrag Matvejević odgovori zbog čega već treću godinu prešućuje kako je Međunarodni ocjenjivački sud, u kojem je on bio jedan od članova, dodijelio nagradu prevoditelju knjige na engleski jezik, u kojoj se na najgori mogući način blate sudionici NOP-a u bivšoj Jugoslaviji, a najviše u Hrvatskoj, u kojoj je antifašizam, kao što je znano, bio najviše prisutan?

Podsjećamo profesora Matvejevića da je riječ o knjizi ''Egzodus: Nijekana tragedija Talijana Istre, Dalmacije i Julijske krajine'' talijanskog pisca Arriga Petacca, koju je na engleskom jeziku izdao Toronto University Press (2005.), a prevoditelj s talijanskog jezika je Konrad Eisenbichler, docent Sveučilišta u Torontu, rodom s Lošinja, koji je 2006. godine dobio međunarodnu nagradu ''Trieste sritture di frontiera'' u Trstu. Knjiga kojoj je mjesto na smetlištu od 1999. do danas u Berlusconijevoj nakladničkoj kući Mondadori imala je desetak izdanja na talijanskom jeziku, a na hrvatskom ju je izdao Durieux u Zagrebu 2003. godine.

Knjiga je puna povijesnih krivotvorina, a o fašističkim zločinima u Drugom svjetskom ratu u Istri, Rijeci, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici ne piše ništa. Zločini u Dalmaciji umanjeni su za nekoliko tisuća posto! Falsificirani su podaci o tome da su Titovi partizani u fojbe bacili 10.000 ili 20.000 ili 30.000 Talijana. Veličaju se zločini ustaša i prikrivaju oni koje su počinili četnici. U knjizi Petacca, uz ostalo, piše:

- Talijanski Zadar više ne postoji. To je mrtav grad. Doživio je kraj koji mu je proricao hrvatski pisac Vladimir Nazor, veliki pisac i veliki šovinist, koji je kao sedamdesetogodišnji dobrovoljac

Photo wikipedia.org

otišao u Titove partizane. Napisao je: 'Pomest ćemo s našeg teritorija kamenje srušenoga neprijateljskog tornja i baciti ga u duboko more zaborava. Na mjestu srušenog Zadra izniknut će novi Zadar koji će biti naša straža na Jadranu'.

Ako Petacco na taj način piše o Nazoru, a Matvejević je dao svoj glas prevoditelju Eisenbichleru, onda je on protiv hrvatskog književnika. Inače, prof. dr. Eisenbichler obnaša dužnost predsjednika Federacije Julijanaca i Dalmatinaca Kanade (Fgdc), a 3. srpnja prošle godine u pulskoj Zajednici Talijana ugostio ga je predsjednik Skupštine Talijanske unije -dr. sc. Furio Radin.

Međutim, Predrag Matvejević je 12. veljače 2005. u riječkom Novom listu i milanskom Corriere della Sera objavio opširni napis pod naslovom ''Foibe su fašistički izum'', koji je 15. veljače te godine na talijanskom jeziku prenio talijanski portal Osservatorio Balcani. Oni koji dobro poznaju tu temu znaju da sveučilišni profesor nije ništa novoga napisao što prije njega nisu objavili drugi autori u Hrvatskoj, ali to zasad nije toliko značajno. Recimo da je, između ostalog, napisao kako je za okupacije Italije u Sloveniji, Dalmaciji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini od 1941. do 1943. godine ubijeno oko 200.000 osoba (mnoge druge pojedinosti koristio je iz članaka i knjiga prevoditelja svojih radova na talijanskom Giacoma Scottija), tada se može zaključiti kako je sveučilišni profesor u godinu dana promijenio svoj stav, ili uopće nije čitao Petaccovu knjigu.