Godina 2007. najtoplija u zadnjih 146 godina

Dekada 1998.-2007. bila je najtoplija na Zemlji od 1850., a 2007. godina je bila u Hrvatskoj jedna od najtoplijih u prošlih 146 godina.

Po izjavi Svjetske meteorološke organizacije dekada 1998.-2007. bila je najtoplija na Zemlji od 1850., 2007. sedma po toplini, a u Hrvatskoj jedna od najtoplijih u prošlih 146 godina, izvijestili su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Srednja globalna temperatura za 2007. bila je 0,41 stupanj Celziusov iznad godišnjeg prosjeka za razdoblje 1961.-1990. koji iznosi 14 stupnjeva.

Hrvatska je bila u klasi "ekstremno toplo" pa je tako i srednja godišnja temperatura za 2007. na Meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič bila 13,6 stupnjeva Celziusovih, što je druga najveća srednja godišnja temperatura u razdoblju 1861.-2007., stoji, među ostalim, u prikazu praćenja i ocjene klime u 2007. što ga je u siječnju objavio DHMZ.

Premda lani u Hrvatskoj nije dosegnuta dosadašnja apsolutna maksimalna temperatura od 42,8 stupnjeva Celziusovih, izmjerenih 1981. u Pločama za ljetošnjeg toplinskog udara od 19. do 22. srpnja, zabilježeni su novi apsolutni rekordi najviše temperature: u Pazinu (39 stupnjeva), Rijeci (40), Daruvaru (39) i Bjelovaru (38,5), a u mnogim mjestima bile su blizu apsolutnih maksimuma.

Na globalnoj ljestvici nastavlja se porast dugotrajnih suša, jakih oluja i tropskih ciklona s poplavama, porast morske razine i topljenje arktičkog leda pa je tako lani površina morskog leda na Arktiku bila rekordno malena, i prvi put je omogućila prolaz kroz kanadski Sjeverozapadni tjesnac.

U euopskim dijelovima zima i proljeće rangirani su kao do sada najtopliji, a u Bugarskoj je na nekim postajama izmjereno više od 45 stupnjeva Celziusovih. Jaki toplinski valovi pogodili su i južni dio SAD-a. Australija je pak imala do sada najhladniji lipanj, Kina je pretrpjela najgoru sušu u dekadi, a poplave su pogodile mnoge afričke države. Najvlažnije razdoblje od 1766. imale su Engleska i Wales.

Kako stoji u izvješću, morska razina i dalje raste, a moderna satelitska mjerenja pokazuju da od 1993. raste oko tri mm po godini, znatno više od 1,2 mm što je godišnji prosjek u 20. stoljeću.

Od početka 20. st. srednja globalna prizemna temperatura porasla je za 0,74 stupnja Celzijusovih, a linearni trend zagrijavanja u posljednih 50 godina skoro je dva puta veći od onog za posljednih 100 godina.

U izvješću međuvladina Panela o promjeni klime (IPCC) za razdoblje 2001-2007. nedvojbeno je potvrđena globalna promjena klime zbog djelovanja čovjeka, a razrađene su i projekcije što bi se dogodilo ako čovjek nastavi nekontrolirano povećavati koncentraciju stakleničkih plinova.

Okvirna konvencija o promjeni klime - UNFCCC, koja okuplja sve vodeće svjetske organizacije i države, problem globalnog zatopljenja ubraja među najveće prijetnje održanju Zemlje. Na skupu zemalja članica UNFCCC-a na Baliju u Indoneziji nastavljeni su pregovori o budućim akcijama za smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova koji se planiraju završiti 2009. jer UNFCCC-ov protokol iz Kyota prestaje vrijediti 2012.

Činjenica je da i Hrvatska treba poduzeti još odlučnije akcije za poboljšanje motriteljskih sustava za praćenje klime te mjere za sprječavanje, prilagodbu i ublaživanje posljedica projiciranih promjena klime, koje su definirane na svjetskoj i državnoj razini, stoji u godišnjem izvješću DHMZ-a o praćenju i ocjeni klime za 2007.