Gotovina bi uskoro mogao biti oslobođen

Odustajanje tužitelja Alaina Tiegera od slučaja trojice umirovljenih hrvatskih generala može se tumačiti kao poraz optužbe.

Suđenje umirovljenom hrvatskom generalu Anti Gotovini moglo bi se uskoro završiti oslobađajućim pravorijekom, što izaziva paniku haških tužitelja, piše Globus.

Prema pisanju tog tjednika, odustajanje tužitelja Alaina Tiegera od slučaja trojice hrvatskih generala u Haagu može se protumačiti kao poraz optužbe i znak da bi Gotovina mogao biti pušten najkasnije do rujna ove godine.

Tieger je donedavno bio glavni tužitelj u procesu protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Međutim, taj je slučaj napustio kako bi preuzeo ulogu glavnog tužitelja u postupku protiv ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića.

Tadićeva izjava uzburkala javnost

Procesi protiv hrvatskih generala u završnoj su fazi. U tijeku je dovršenje procesa ispitivanja svjedoka, a kad se završi i ta faza suđenja preostat će samo završne riječi tužitelja i odvjetnika, koje bi trebale biti na rasporedu već u svibnju.

Završne riječi tužitelja trajat će dva dana, a one obrane generala po jedan, tako da bi do presude moglo doći i prije ljetne stanke, koja počinje 24. rujna. Ipak, piše Globus, realnije je očekivati da će presuda biti odmah nakon povratka s godišnjih odmora, dakle početkom rujna.

Ovaj postupak ima velik značaj, jer će biti riječ o prvoj i jedinoj presudi za optužnicu protiv hrvatskih časnika koji su ratovali na teritoriju Hrvatske. Obrana umirovljenih generala optimistična je glede presude, a Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić je rekao kako i njegov klijent vjeruje u pozitivan ishod cijelog slučaja.

Mnogo je prašine digla izjava predsjednika Srbije Borisa Tadića o tome kako ne bi bilo dobro da Gotovina bude oslobođen. Reakcije su bile oštre, a premijerka Jadranka Kosor Tadićev je istup okarakterizirala kao politički pritisak. S druge strane, predsjednik Ivo Josipović nije reagirao na izjavu srbijanskog kolege.

Iznenađujuće svjedočenje Mrkšića

Mišetić je tu izjavu također opisao kao politički pritisak na sud, ali ga ona ipak nije previše zabrinula. Čak štoviše, on smatra da je obećavajuće što Tadić o Gotovini govori u kontekstu oslobađajuće presude, jer je on "sigurno dobro obaviješten". Sličnog su mišljenja i odvjetnici Markača i Čermaka.

Photo javno165

Prema Globusu, najveće je iznenađenje ovoga procesa bilo svjedočenje bivšeg generala JNA Mileta Mrkšića u korist obrane. Bivši zapovjednik krajinske vojske osuđen je na 20 godina zatvora zbog pomaganja u ubojstvima na Ovčari. Njegovo svjedočenje, na koje je pristao nevoljko, odbivši u početku Mišetićev poziv, pokazalo se kao ključno u rasvjetljavanju događaja u Kninu tijekom kolovoza 1995. godine.

Mrkšić je pričao o tome kako su izgledali vojni manevri i zašto je povlačenje bilo nužno. Izjavio je kako je prvi topnički udar bio toliko precizan da je ostao osobno iznenađen. Odluka o evakuaciji stanovnika donesena je zbog bojazni od opkoljavanja i odsijecanja, rekao je.

- Svaka vojska koja napada mora poraženom ostaviti tzv. zlatni most da ne bi iz očaja postao hrabar jer nema što izgubiti - rekao je Mrkšić, čija je glavna teza da je hrvatska vojska mogla već prvog dana Oluje ući u Knin i odsjeći ga, ali to ipak nije učinjeno.

Sporne izjave kanadskih časnika

Sudsko vijeće i predsjedajući nizozemski sudac Alphonso Orie za svjedoke su pozvali i Juru Radiča, Ivana Jurića i Matu Laušića. Brigadni general Jurić, koji je za vrijeme Oluje bio bojnik u Upravi Vojne policije, rekao je kako ga je na teren poslao general Laušić te je samo njega izvještavao. To je u suprotnosti s prijašnjim Laušićevim svjedočenjem, po kojemu su postrojbama Vojne policije zapovijedali Gotovina i Čermak.

Ključni svjedoci protiv Gotovine bili su visoki kanadski časnici UNPROFOR-a Andres Leslie i Alain Forand, koji su Hrvatsku odmah nakon Oluje optuživali za prekomjerno granatiranje Knina. Leslie je u jednom intervjuu tvrdio kako je od granatiranja u Kninu poginulo više od 10 tisuća civila.

Međutim, čak ni tužiteljstvo nije uključilo njihove izjave o prekomjernom granatiranju u optužnicu. Kanađani su tvrdili da je na Knin palo oko tri tisuće granata, od kojih je samo 250 palo na vojne ciljeve. Takve su tvrdnje osporavali i neki strani novinari koji su se zatekli u Kninu nakon akcije.