Građevinari predlažu 130 razvojnih projekata od 33 milijarde eura

Hrvatska komora inženjera građevinarstva izradila je program 130 razvojnih projekata vrijednih 33 milijarde eura za pokretanje gospodarstva, prevladavanje krize i nova zapošljavanja, a predstavljen je jučer u Opatiji na Danima ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Projekti su odabrani, kako je objasnio Zvonimir Sever, predsjednik te komore, prema kriterijima isplativosti i realnosti izvedivosti, a ne prema političkim odlukama, što se dosad najčešće događalo. Tih 130 projekata, koji su poslani Vladi, podijeljenih u šest sektora: promet, energetika, energetska učinkovitost, natapanje, turizam i zaštita okoliša ­– obuhvaća i već postojeće, a nikad ostvarene, ali program zapravo daje smjernice koje je projekte isplativo graditi.

Strateški interes

Tako u energetici građevinari predlažu gradnju 21 hidroelektrane jer one mogu biti 85 posto hrvatski proizvod jer u Hrvatskoj možemo izgraditi sve osim turbina, a i od strateškog su interesa. U dijelu energetske učinkovitosti inženjeri građevinarstva predlažu građevinske zahvate na već postojećim stambenim objektima kojima bi se poboljšala toplinska izolacija i slično te 50 posto uštedjela potrošnja energije. Projekt natapanja pak predlažu jer se u Hrvatskoj samo jedan posto obradivih površina natapa, a oni sugeriraju da se natapanjem pokrije 154.000 hektara do 2020. godine. U prometu su istaknuli razvitak željezničkih pruga koje su u katastrofalnu stanju i kočnica su razvitka, a u Europi je trend prelaska na željeznički promet i na gradnju novih luka.

Photo Wikimedia

U turizmu se predlaže osmišljavanje regionalnih projekata turističkog razvitka zadarske regije, dalmatinskih otoka, istočne Slavonije, rješavanje pitanja napuštenih vojnih objekata itd. U zaštiti okoliša projekti su vezani za gospodarenje otpadom te zaštitu voda.

Građevinare je na izradu tog programa, za što im je bilo potrebno osam mjeseci, ponukalo to što je država zbog mjera štednje prvo zaustavila projektiranje i sada smo u situaciji da nemamo projekata koji bi se mogli ponuditi potencijalnim investitorima. Za izradu projektne dokumentacije za tih 130 projekata potrebno je od 280 do 300 milijuna eura koje bi, istaknuli su Sever i suautor tog programa Mladen Vedriš, trebala izbrojiti Vlada. Gradnja tih projekata, rekao je M. Vedriš, trebala bi se financirati privatnim kapitalom i fondovima Europske unije te novcem razvojnih banaka, a vrlo malim dijelom iz proračuna ili kroz javna poduzeća.

Kad bi država izbrojila 300 milijuna eura za izradu pripremne dokumentacije za 130 projekata, Zvonimir Sever izračunao je kako bi to značilo da bi na pripremi te dokumentacije pet godina radilo 650 inženjera, ako bi se ti projekti izgradili u roku od deset godina.

Građanska inicijativa

U godini bi se u njih ulagalo tri milijarde eura, na mjesec bi se od 1200 do 1400 inženjera bavilo izradom glavnih projekata, a još 1200 inženjera mjesečno bi sudjelovalo u gradnji i nadzoru gradnje tih projekata.

– Evo načina da se zaposli ljude. Ovaj program treba shvatiti kao građansku inicijativu, a rađen je prema principu otvorene knjige, što znači da se neprestano može nadopunjavati novim idejama – zaključio je Zvonimir Sever.