Granatiranje Knina bilo je neselektivno

Cilj je bilo izazivanje kaosa, učinkovitost granatiranja vojnih ciljeva upitna je, a na popisu meta bila je bolnica i crkva u Kninu.

Granatiranje Knina uoči "Oluje" bilo je s vojnog stajališta neselektivno, a zapovijedi generala Gotovine neprecizne glede vojnih ciljeva i učinka koji se želi postići, izjavio je u srijedu topnički vještak Harry Konings na suđenju trojici hrvatskih generala pred Haaškim sudom.

Potpukovnik nizozemske vojske i vještak tužiteljstva zaključio je da su udari hrvatskog topništva po Kninu, osobito u prvim satima 4. kolovoza 1995., imali značajke "uznemirujuće vatre" cilj koje bio izazvati kaos i bijeg civilnog stanovništva.

 -U zapovijedi o granatiranju ne spominje se željen učinak, što upućuje da je cilj bio izazvati kaos među civilnim stanovništvom, a u konačnici predaju vojske na tome području - rekao je Konings.

U pitanje dovedena i učinkovitost granatiranja vojnih ciljeva

Dodao je da bi kao stručnjak za topništvo očekivao jasno i detaljno objašnjenje ciljeva koje žele pogoditi. - Izdana zapovijed je toliko opća da može uzrokovati nerazumijevanje i pogrešno tumačenje unutar zapovjednog lanca. Ja nikad ne bih izdao zapovijed o topničkom napadu bez dodatna pojašnjenja zapovjedništvu topništva - istaknuo je Konings.

Svjedok je u pitanje doveo i učinkovitost granatiranja vojnih ciljeva, kao što su bile vojarne tzv. krajinske vojske ili sjedište predsjednika tzv. republike srpske krajine, jer je bilo rizično sa stajališta kolateralnih civilnih žrtava.

- Zapovjednik bi se trebao koristiti topničkom silom samo protiv vojnih meta, a ako su one među civilima, onda tako da se smanje civilne žrtve i šteta na infrastrukturi - ustvrdio je Konings. Dodao je da je topništvo najgore oružje protiv vojnih ciljeva u civilnim područjima zbog kolateralne štete što pritom nastaje.

Vojni ciljevi u Kninu ne

podobni za napad topništvom

Također smatra da su vojni ciljevi u Kninu, u kojem je u trenutku napada bilo 15.000 ljudi, bili nepodobni za napad topništvom zbog njegovih ubojitih učinaka, krhotina granata koje lete daleko, a i moguće nepreciznosti oružja.

Kao dokaz za pretjeranu uporabu topništva Konings je, osim toga, naveo i podatak da je 4. gardijska brigada HV-a, koja je prva ušla u grad, imala 1900 vojnika i bila je u stanju lako zauzeti Knin koji je branilo oko 500 vojnika tzv. krajinske vojske.

Po njegovim riječima, bio je "iznenađen" kad je na popisu meta vidio bolnicu i crkvu u Kninu, dakle civilne odnosno kulturno-povijesne objekte. Ustvrdio je da se takve mete ne bi nikad mogle naći u zapovijedima o granatiranju nizozemske vojske ili NATO-a.

Svjedok Konings nastavlja s iskazima u srijedu u postupku protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, optuženih za zločine u tijeku "Oluje" i nakon nje ljeti 1995.