Haag odredio rok za odgovor na protutužbu Srbije

Srbija je početkom siječnja podnijela protutužbu za genocid, a ICJ očekuje da Hrvatska na istu odgovori do 20. prosinca 2010. godine.

Međunarodni sud pravde u Haagu, glavno sudsko tijelo UN-a, odredio je rok za podnošenje odgovora Hrvatske i protuodgovora Srbije vezano uz zahtjeve u predmetu po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid.

Prema nalogu koji potječe od 4. veljače, sud je odredio rok od 20. prosinca ove godine za pisani odgovor Hrvatske na protutužbu Srbije za genocid, koja je podnesena 4. siječnja 2010. godine.

U priopćenju suda stoji i kako se glavnina postupka u međudržavnim sporovima pred Sudom pravde u Haagu odvija u pisanom obliku. Usmena rasprava organizira se tek u zadnjoj fazi postupka, nakon koje 15-člano sudsko vijeće ICJ-a donosi presudu.

Tužba se temelji na ubijanju, te na nanošenju tjelesnih i mentalnih ozljeda

U priopćenju ICJ-a stoji i kako je Sud primio na znanje činjenicu da je Srbija 4. siječnja 2010. podnijela protutužbu u kojoj od Suda traži da presudi i proglasi kako je 'Hrvatska prekršila svoje obaveze prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tijekom i nakon operacije Oluja u kolovozu 1995., čineći djela čija je namjera bila da se uništi dio srpske nacionalne i etničke skupine koja živi u regiji Krajine'.

Ta su djela, kako stoji u protutužbi Beograda, počinjena ubijanjem pripadnika te skupine, nanošenjem teških tjelesnih ili mentalnih ozlijeda i namjernim stvaranjem životnih uvjeta sračunatih da dovedu do njezinog djelomičnog fizičkog uništenja.

Također, tvrdi se da je Hrvatska prekršila Konvenciju o sprječavanju genocida time što je skovala urotu da počini genocid nad dijelom Srba na svom teritoriju, te da je prekršila Konvenciju nekažnjavanjem počinitelja zločina genocida.

Traži se ukidanje Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti

Photo javno165

Na temelju toga Srbija je u protutužbi zatražila da Hrvatska odmah poduzme korake da osigura puno poštivanje Konvencije i kazni počinitelje zločina genocida, kao i da kompenzira štete hrvatskim Srbima, odnosno stvori uvjete za povratak i život izbjeglih Srba te da ukine nacionalne blagdane - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

S obzirom na odsustvo primjedbi Hrvatske o prihvatljivosti navoda iz protutužbe, Sud nije smatrao kako se od njega traži da u ovoj fazi definitivno odredi da li tvrdnje iz protutužbe Srbije ispunjavaju uvjete iz Pravila postupka suda.

ICJ je utvrdio da je prikladno 'kako bi se osigurala stroga jednakost među stranakama, da zadrži pravo za Hrvatsku da izrazi svoje stavove po drugi put u pisanom obliku o protu-tvrdnjama Srbije', stoji u priopćenju.

Republika Hrvatska je 2. srpnja 1999. podnijela tužbu za genocid protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, čiji je pravni sljednik Srbija.

Podsjetimo, vijest o tome da Srbija sprema protutužbu s rezervom je primljena u Hrvatskoj, te se smatra kako je ista neosnovana. Protutužbi se među prvima usprotivio bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je kazao će Srbija tužbu teško dokazati. Premijerka Jadranka Kosor također je kazala kako je Hrvatska spremna na tužbu, ali i kako joj je važno da se odnosi između dviju ne  naruše, pa je tako naglasila i kako se nada da će odnosi i dalje ostati dobri, što je važno za bilateralnu suradnju, ali i za stabilnost regije.

Boris tadić, srbijanski predsjednik na koncu je kazao kako s protutužbom treba sačekati, no brojni srpski političari slažu se kako tužbu treba podnijeti, te kako se Tadić Hrvatima ni za što ne treba ispričavati.