HAZU žali zbog ukidanja Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika

Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), izražavajući žaljenje što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika ukinuto odlukom bez dijaloga, pa i obrazloženja, smatra da bi najrazumnije bilo opozvati odluku i popraviti štetu.

U Izjavi toga razreda, koja je danas dostavljena Hini, napominje se da plodove dosadašnjeg rada Vijeća treba iskoristiti u našoj filologiji, jezikoslovlju i normativistici.

Tajnik Razreda za filološke znanosti akademik August Kovačec izvijestio je da je razred 18. lipnja raspravljao o tajnom, nenajavljenom i neobrazloženom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika koje je osnovano 2005. pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Ministar Željko Jovanović, kako se podsjeća u Izjavi, Vijeće je raspustio 8. svibnja obaviješću bez objašnjenja.

"Iako Ministarstvo ističe da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, a ne Vijeće, čini se da nije objektivno obaviješteno o tome da je njegovo Vijeće na reprezentativan i demokratski način okupljalo predstavnike upravo tih ustanova, po potrebi ih koordiniralo, ali je ujedno, za razliku od pojedinačnih ustanova, predstavljalo i središnje tijelo s potrebnim autoritetom predsjednika i svojih članova koje je moglo biti od velike pomoći i jeziku i zemlji i nadležnomu ministarstvu", navodi se u Izjavi i dodaje da sada takva tijela i takve pomoći neće biti, a svakako bi teško bilo sastaviti drugo s tako uglednim predsjednikom i tako reprezentativnim sastavom.

Vijećem je, ističe se u Izjavi, predsjedao "akademik Radoslav Katičić, kao filolog i kroatist nesporna ugleda u zemlji i svijetu, član niza akademija znanosti u Europi: hrvatske, austrijske, norveške, bosanskohercegovačke, Academiae Europeae, i najstarije Accademia dei Lincei u Rimu".

"Za članove su mu bili delegirani jezikoslovci predstavnici HAZU, filozofskih fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru i Splitu, Učiteljske akademije (Pedagoškoga fakulteta) u Zagrebu, Hrvatskih studija, Matice hrvatske, Leksikografskoga zavoda i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na prijedlog svojih ustanova. Sastav mu je, dakle, bio reprezentativan, demokratski predložen i članovi mu nisu bili istomišljenici. Ipak je Vijeću uspijevalo u proteklim godinama održati 27 sjednica, sustavno razložiti i složiti se oko mnogih ključnih pitanja o odnosu standardnoga jezika prema jezičnoj baštini i prema narječjima, prema svojoj književnojezičnoj osnovici - kako se ona u dosadašnjoj lingvistici nije razumijevala", navodi se u Izjavi.

Dodaje se kako je iz zaključaka Vijeća bitno shvatiti da se hrvatski književni jezik razvio na osnovici najstarijega književnoga jezika, tzv. slovinskoga jezika, koja se potom stilizirala na svim trima osnovnim hrvatskim narječjima.

U Izjavi se napominje kako je Vijeće uspjelo raspraviti i mnoge aktualne pravopisne i gramatičke nedoumice, odgovarati na pitanja o nepoštovanju hrvatskoga jezika kao službenoga u Hrvatskoj, davati savjete o jezičnoj kulturi, donijeti niz zaključaka u vezi s daljim normiranjem jezika, potaknuti projekte bitne za hrvatski jezik u procesu integracije Hrvatske u Europsku uniju, kao i projekte izrade stručnoga nazivlja (Struna).

Rad je Vijeća bio nepristran, pristup redovito sustavan i obuhvatan, a zaključci znanstveno utemeljeni, konstruktivni i vrlo korisni svima zainteresiranima. Zaključci Vijeća i zapisnici sa sjednica dostupni su na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a bilo bi ih vrijedno objaviti i u posebnoj publikaciji jer imaju trajnu vrijednost, stoji u Izjavi.

Akademik August Kovačec napominje da slično Vijeće imaju Slovenija, Slovačka, Poljska, Ukrajina, Rusija, Srbija (od slavenskih zemalja; Češka i Bugarska imaju to riješeno tehnički drukčije), kao i gotovo sve civilizirane zapadnoeuropske zemlje. "Takvu instituciju nema Bjelorusija (diktatura) i Makedonija (rastrgana etničkim sukobom između Makedonaca i Albanaca). Koja je svrha gurati Hrvatsku u tu skupinu?", pita Kovačec. (Hina)