HDZ ima više mandata, a SDP više partnera

HDZ sa dijasporom ima 66 mandata, kao i SDP sa svojim obećanim koalicijskim partnerima, HNS-om i IDS-om.

Ništa manje neizvjesni od samih izbora neće biti ni pregovori oko sastavljanja nove Vlade. A da će je pokušati sastaviti, najavili su i jedni i drugi. HDZ je, kako sada stvari stoje uz glasove dijaspore, odnio relativnu pobjedu na ovim izborima, sa ukupno 66 mandata (61 mandat u Hrvatskoj i pet mandata u dijaspori). Međutim, za vratom mu "diše" SDP koji sa svojim već dogovorenim koalicijskim partnerima HNS-om i IDS-om ima također 66 mandata ( 56 mandata SDP, HNS sedam mandata i IDS tri mandata). 

                                                     Glavaševi nigdje

Ukoliko lijevoj koaliciji pribrojim barem tri zastupnika koja se prirodno smatraju njihovima, ili su i članovi tih stranaka onda ta koalicija može računati na 70 zastupnika što opet nije velika prednost pred HDZ-om. Ako pretpostavimo da će idući saziv Sabora brojati 154 zastupnika (140 u 10 redovnih izbornih jedinica, osam s lista za manjine i šest iz XI. izborne jedinice) znači da će ovih dana krenuti potjera na preostalih 17 zastupnika. Pri tome se odmah mogu isključiti tri glasa Glavaševog HDSSB-a jer oni s HDZ-om neće, a SDP ih zbog svojih birača, ali i međunarodne zajednice, ne bi smio uzeti pa ni kao tehničke partnere. Anto Đapić u Saboru računa samo na sebe, te je očito da šef pravaša neće imati velikog manevarskog prostora osim pomirljivo dati glas HDZ-u ili ostati u oporbi. Bez obzira što je prema Sanaderu sipao vatru i u izbornoj noći vjerojatno će se naći u njegovu zagrljaju i prije kraja ovog tjedna. HDZ mu treba za vlast u Osijeku što mu pak jedino može sačuvati političku glavu. HSU-ov jedan zastupnik vjerojatno će se u pobjedničku kolonu priključiti pri kraju i to skupo naplatiti. Trenutno su jednako daleko, odnosno blizu i HDZ-u i SDP-u.

Odlučuju li manjine

Ispada da će odluku donijeti onaj tko na koaliciju privoli ostalih pet manjinaca, pet HSS-ovaca i 2 HSLS-ovca. I sa svima njima sastavi tijesnu većinu. Sanader je tu u boljoj poziciji jer su mu svi spomenuti, osim HSS-a koji se već obećao pobjedniku, već pomogli u sličnoj situaciji prije četiri godine. No, tada protiv sebe nije imao borbenog Milanovića nego neodlučnog Račana. No, dok su Milanovićeve pregovaračke vještine nepoznate, HDZ tu ima dobrog iskustva, ali i više prostora za trgovinu. Kako SDP neke ministarske resore već mora razdijeliti između HNS-a i IDS-a to mu manje ostaje za dati HSS-u i HSLS-u. Pojavljuje se i jedna opasnost. Ako na izborima odluči manjina, naročito srpska, i njihova podrška postane presudna za sastavljanje lijeve vlade, hrvatska desnica, a time i cijela politička scena bi se mogla opasno radikalizirati. Realno je za očekivati da će manjincima glas protiv lakše ipak oprostiti i to mirno podnijeti lijevi nego desni spektar birača. O svemu tome će zasigurno voditi računa i predsjednik Stjepan Mesić kada bude povjeravao mandat za sastavljanje nove Vlade. Jer, ako je već naglašavao da pri svom odabiru za izbor mandatara neće uzimati u obzir mandate dijaspore, valja od njega očekivati i sličan tretman za mandate manjinaca. U tom slučaju odlučuju HSS i HSLS. Za zastupnike manjina bi to bilo i najelegantnije rješenje.  Oni bi se tada jednostavno priklonili pobjedniku, a na sebe zbog toga ne bi navukli bijes nikoga.

PRIJEVREMENI NESLUŽBENI IZBORNI REZULTATI