Hebrang: Ured je osnovan s ciljem da se oda počast žrtvama komunizma

Budući da je nedosljednost postala Hebrangov zaštitni znak, tako se tumači i njegova tvrdnja da preuzimanje funkcije predsjednika Upravnog vijeća ureda koji će se baviti isključivo istraživanjem komunističkih zala nema nikakvu političku pozadinu.

Hebrang je, prema nekim mišljenjima, predugo u politici da bi se morao distancirati od političkog djelovanja i funkcioniranja, a posebice na poziciji s koje će se baviti temama koje su u našem društvu puna dva desetljeća visoko na ljestvici politiziranih tema.

U prilog takvog poimanja nove Hebrangove akvizicije ide i njegova "slavna" izjava da ne laže, nego da ponekad ne govori istinu, ali i pravi popis istupa u kojima je sam sebi skočio u usta. Jedan od takvih istupa bila je tvrdnja da mu sin nakon otkaza čami na burzi. Umjesto na burzi, sin mu je bio na menadžerskoj poziciji u tvrtki Intesa Sanpaolo Card. Večernji pak ima iskustvo da je Hebrang, nakon što nam je dao intervju, tvrdio da ga nije dao.

O njegovoj (ne)dosljednosti govori i izjava o tome da Sanader laže kako odlazi zbog sporazuma sa Slovenijom, jer da je upravo on to izmislio i plasirao kao Sanaderov izgovor.

Istaknuti hadezeovac Andrija Hebrang izlazi iz politike, i to ravno na funkciju s koje će se u idućih osam godina baviti utvrđivanjem i prebrojavanjem kostiju žrtava komunizma. Sabor ga je, i to neposredno prije raspuštanja uoči ljetne stanke, na sjednici od 8. srpnja imenovao predsjednikom Upravnog vijeća Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Nema politiziranja

Osnivanje Ureda (i to 20 godina nakon pada komunizma!), s ciljem da se bavi utvrđivanjem isključivo komunističkih zločina, smatra Hebrang, nije politički motivirano. – Rekao sam da odlazim iz politike i u tome sam dosljedan. Nakon isteka mandata Sabora, više se neću kandidirati – kaže jedan od vodećih hadezeovaca i dodaje da se nipošto ne bi prihvatio funkcije predsjednika Upravnog vijeća ureda koji će tražiti grobove žrtava komunizma, da se nije pozdravio s politikom.

– Ured je osnovan s ciljem da se oda počast žrtvama koje su pale bez suđenja. Politizacija je nedopustiva - izričit je. Kaže da je još prije četiri godine Vladi predložio Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata (zakon je usvojen tek u ožujku) i da se o njemu puno raspravljalo, te da je to glavni argument za politički konsenzus o istraživanju zla koje su posijali komunisti za vrijeme svoje vlasti. – Glavni dokaz tome da politike neće biti u radu Ureda jest činjenica da su i zastupnici SDP-a podržali zakon – kaže Hebrang.

Na primjedbu da je postavljen za predsjednika Upravnog vijeća Ureda nekoliko mjeseci prije izbora, i to na nevjerojatno dugo razdoblje od osam godina, odgovara da funkcija nije stalna jer ga novi saziv Sabora može smijeniti ako to želi, kao što se i inače mogu smjenjivati upravni odbori. Govoreći o svojoj novoj "zanimaciji" za koju tvrdi da nije sinekura, Hebrang kaže da je već održana jedna sjednica Upravnog vijeća Ureda i da se poduzimaju predradnje kako bi Ured bio registriran. Ima prostor u zgradi Zagrepčanke, a imenovan je v.d. ravnatelja, povjesničar Tomislav Anić.

Prvo provjera žrtava

– Moramo urediti prostor i načiniti plan rada. Prvi korak mora biti prikupljanje podataka o nepoznatim i neobilježenim lokalitetima i žrtvama komunizma – kaže Hebrang i navodi da će postojati više modaliteta rada. Nakon pribavljanja informacije da su na određenoj lokaciji kosti, Ured će najprije provjeravati jesu li to žrtve koje potpadaju pod njegovo područje interesa. Utvrdi li se da je riječ o žrtvama komunizma, odlučivat će se o tome što će se poduzimati. U pravilu bi se trebali načiniti podaci o lokaciji, urediti taj lokalitet tako da mu se omogući pristup, i obilježiti ga prigodnim tekstom. Iznimno bi se, kaže Hebrang, radile ekshumacije i prenosilo kosti na neko drugo mjesto.

Na pitanje u čemu je razlika između ureda koji se upravo osniva i komisije za žrtve rata i poraća koju je devedesetih vodio Vice Vukojević, Hebrang odgovara da je razlika velika.

– Vukojevićeva komisija bila je osnovana u drugim vremenima, i o njoj nije bila provedena široka rasprava kao o ovom uredu. O njemu je donesen zakon, sve je raspravljeno, i zato su ga prihvatili i zastupnici SDP-a – kaže istaknuti hadezeovac.

Naknada od 2000 kuna

O tome hoće li mu se novi posao financijski isplatiti, odgovara da kao dužnosnik ne može primati nikakvu naknadu za funkciju predsjednika Upravnog vijeća. No, kada ode u političku mirovinu, moći će uzimati zakonom propisanu naknadu od 2000 kuna koja sada pripada svim članovima Upravnog vijeća osim njemu i Stjepanu Adaniću iz Ministarstva branitelja koji je također dužnosnik. Inače, članovi Upravnog vijeća su Mato Bilonjić iz Odbora za ratne veterane, Zdravko Dizdar iz Hrvatskog instituta za povijest, Branko Kincl kojega je predložio HAZU, biskup gospićko-senjski Mile Bogović, zatim Snježana Ivanović na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva i Dubravka Horvat po prijedlogu Hrvatskog crvenog križa.