Hej, što ima novo? Kako se tko nosi s krizom?

Nastavlja se pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, T-HT i Erste banka bilježe pad neto dobiti, Zvijezda i Visa bilježe rast...

Nastavlja se pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji - ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u lipnju ove godine manji je za 9,5 posto u usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem, dok je prema mjesecu prije manji za 0,5 posto.

U usporedbi pak s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2008. broj zaposlenih osoba u hrvatskoj industriji u lipnju ove godine manji je za 9,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Proizvodnost rada u industriji je pak u razdoblju od siječnja do lipnja 2009. bila manja za 2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Na pad proizvodnosti rada utjecao je pad u prerađivačkoj industriji u kojoj je proizvodnost u prvom polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje lani smanjena 3,4 posto.

Istodobno se u rudarstvu i vađenju bilježi rast proizvodnosti za 2,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 4,6 posto.

Broj zaposlenih je pak u lipnju ove godine u odnosu na isti mjesec lani u prerađivačkoj industriji smanjen za 10,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za 11 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji blago povećan, za 0,6 posto.

Pad broja zaposlenih na godišnjoj razini pritom se bilježi u svim djelatnostima koje imaju značajniji udio u broju zaposlenih u hrvatskoj industriji.

Tako je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja zapošljava 14,58 posto radnika u industriji, broj zaposlenih u lipnju ove godine bio za 2,3 posto manji nego u istom mjesecu lani, dok je u proizvodnji odjeće, čiji je udio u zaposlenosti 8,28 posto, pad još izraženiji i iznosi 9,9 posto.

U proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (udio od 7,46 posto) broj zaposlenih je istodobno smanjen za čak 28,1 posto, što je i najviša stopa smanjenja broja zaposlenih na godišnjoj razini među pojedinim industrijskim djelatnostima.

Tek nešto niži pad, za 27,3 posto zabilježen je istodobno u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica te u vađenju sirove nafte i prirodnog plina, no riječ je o djelatnostima koje zapošljavaju relativno mali broj radnika, odnosno udio u ukupnoj zaposlenosti im je niži od jedan posto.

DZS: prosječna neto satnica u svibnju 31,10 kuna

Prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena u svibnju ove godine iznosila je 31,10 kuna te je prema travnju povećana za 3,3 posto, dok je u odnosu na svibanj prošle godine bila viša za 7,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prosječna neto plaća po satu isplaćena u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je pak 30,85 kuna.

U svibnju ove godine je, po podacima DZS-a, bilo ukupno 167 plaćenih radnih sati ili 2,9 posto manje nego u travnju, a najveći je broj plaćenih sati zabilježen u djelatnosti vodenog prijevoza - 194, dok je najmanji bio u obrazovanju - 157.

Najviša prosječna neto satnica u svibnju je isplaćena u upravljačkim djelatnostima i savjetovanju u vezi s upravljanjem i iznosila je 70,10 kuna, odnosno 125,4 posto više od prosjeka u svim djelatnostima, a u toj su djelatnosti u svibnju prosječno isplaćena 164 radna sata.

Slijede prosječne satnice u zračnom prijevozu, od 54,98 kuna, te promidžbi i istraživanju tržišta, od 52,63 kune. Pritom je zaposlenima u zračnom prijevozu u svibnju plaćeno bilo 168 radnih sati, a onima u promidžbi i istraživanju tržišta 164.

Nešto manje od 50 kuna prosječna je neto satnica u svibnju iznosila financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova (48,37 kuna) te računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s time (48,08 kuna), kod kojih je prosječni broj isplaćenih sati iznosio 167, odnosno 166.

Istodobno, najmanju prosječnu neto satnicu u svibnju su imali zaposleni u kožarskoj industriji i iznosila je 15,98 kunu ili gotovo upola manje od prosjeka u svim djelatnostima. U toj je djelatnosti u svibnju prosječno isplaćeno 169 radnih sati.

Prosječna neto satnica zaposlenih u proizvodnji odjeće iznosila je pak 16,46 kuna, a u drvoprerađivačkoj industriji 18,31 kunu. Manje od 20 kuna po satu u svibnju su bili plaćeni i radnici u proizvodnji proizvodnji tekstila (19,46 kuna).

Prosječni broj radnih sati isplaćenih u svibnju u tim se djelatnostima pak kretao od 166 do 169 sati.

T-HT: u šest mjeseci rast prihoda 0,7 posto, pad neto dobiti za 2,9 posto

Prihodi Grupe T-Hrvatski Telekom (T-HT) u prvih su šest mjeseci ove godine povećani za 0,7 posto, na 4,2 milijarde kuna, dok je neto dobit smanjena za 2,9 posto, na 1,09 milijardi kuna, podaci su iz polugodišnjeg izvješća koje je danas objavio T-HT.

"T-HT je postigao blago povećanje prihoda zahvaljujući rastu baze korisnika interneta, rasta broja korisnika pokretne telefonije i rastu usluga pokretnih komunikacija, uz istovremeno upravljanje troškovima u cilju zaštite marži. U trenutku kada se hrvatsko gospodarstvo nalazi pod znatnim pritiskom, ovo je izuzetno vrijedan rezultat", ističe predsjednik Uprave i glavni direktor T-HT-a Ivica Mudrinić.

Napominje i kako su zabrinuti zbog gospodarske krize i plana Vlade da poveća poreze i uvede naknadu na usluge pokretnih komunikacija. "U svjetlu navedenih kretanja T-HT će nastojati ublažiti njihov utjecaj kroz optimiziranu ponudu usluga, upravljanje troškovima i revidiranje planova za ulaganja u infrastrukturu", kaže Mudrinić.

Po podacima iz izvješća, ukupni konsolidirani troškovi redovnog poslovanja prije amortizacije blago su se povećali, za 0,6 posto, na 2,4 milijarde kuna.

Podaci o profitabilnosti pokazuju da se EBITDA Grupe (prije jednokratnih troškova reorganizacije u iznosu od 4,0 milijuna kuna) neznatno smanjila, za 0,5 posto, na 1,9 milijardi kuna, a dobit Grupe iz redovnog poslovanja (EBIT) manja je za 4,0 posto i iznosila je 1,2 milijarde kuna.

U izvješću se ističe kako su, očekivano, prihodi od nepokretne telefonije i veleprodajnih usluga nastavili s padom, ali je on ponovno neutraliziran rastom prihoda od pokretne telefonije, posebice od internetskih usluga, koji zajedno predstavljaju 59,2 posto prihoda Grupe (u isto vrijeme lani 54,5 posto). Istodobno je pak udjel prihoda od nepokretne telefonije smanjen na 30,6 posto (s 34,0 posto).

Prihodi T-Mobilea u prvom su polugodištu iznosili oko 2,02 milijarde kuna, što je povećanje za 1,1 posto, a dobit iz redovnog poslovanja povećala se za 5,4 posto, na 637 milijuna kuna.

Broj pretplatnika povećan je pak za 12,7 posto, na više od 2,8 milijuna, i prema procjenama, tržišni udjel T-Mobilea iznosio je 47,6 po broju SIM kartica, a 50 posto po prihodima.

Prihodi pak T-Coma smanjeni su za 2,2 posto, na 2,5 milijardi kuna, a dobit iz redovnog poslovanja manja je za 12,8 posto i iznosila je 572 milijuna kuna.

U izvješću se pritom napominje kako je nastavljen snažan rast prihoda od interneta i oni su povećani za 30,6 posto, na 555 milijuna kuna.

Prihodi od veleprodaje smanjeni su za 7,4 posto, na 516 milijuna kuna.

T-Com je krajem lipnja imao 1,5 milijuna priključaka svih vrsta, što je u odnosu na isto razdoblje lani 4,1 posto manje, dok se rast bilježi na tržištu davanja pristupa internetu, pa je primjerice broj ADSL priključaka povećan za 26,6 posto, na oko 510 tisuća, a broj pretplatnika MAXtv-a za čak 138,2 posto, na više od 170 tisuća.

Po podacima iz izvješća, kapitalna ulaganja Grupe T-HT u prvom su polugodištu povećana za 28,3 posto, na 611 milijuna kuna.

Iz T-HT-a napominju i da je nastavljeno smanjenje broja zaposlenika i krajem lipnja ove godine Grupa je imala 6.341 zaposlenika (u isto vrijeme lani 6.500).

Pad neto dobiti Erste Group Banka u prvoj polovini godine za 22,7 posto

Austrijska Erste Group Bank AG izvijestila je u četvrtak o padu neto dobiti u prvih šest mjeseci ove godine na 492 milijuna eura (695 milijuna dolara), zbog više nego udvostručenih rezervacija za nenaplative zajmove u tom razdoblju.

Time je neto dobit vodećeg zajmodavca u regiji srednje i istočne Europe u prvoj polovini godine smanjena za 22,7 posto u odnosu na odgovarajuće razdoblje prošle godine.

Uz izuzetak Ukrajine, svi su bančini ogranci u toj regiji poslovali s dobiti. Češka Sporitelna zabilježila je pad dobiti za 15 posto na 175,6 milijuna eura a dobit rumunjskog ogranka pala je 45 posto na 74 milijuna eura. U Ukrajini je pak bančin gubitak više nego učetverostručen, na 38,2 milijuna eura.

Rezervacije za pokrivanje nenaplativih zajmova više su nego udvostručene u odnosu na prethodnu godinu, na 892 milijuna eura. Kao jedan od razloga tog skoka u banci navode odjel poslovanja s građanima u srednjoj i istočnoj Europi. Udio nenaplativih zajmova u ukupnom plasmanu porastao je na 3,6 posto.

Izvršni direktor austrijske banke Andreas Treichl kazao je da se usprkos gospodarskim problemima na istoku Europe "prognozirani jezivi scenariji nisu obistinili niti će se to po našem mišljenju dogoditi u budućnosti".

U slučaju pogoršanja situacije banka će imati na raspolaganju kompenzacijske mjere kako bi se uspješno nosila s produbljenjem krize, dodao je.

BASF izvijestio o velikom padu tromjesečne dobiti, upozorio na pad za cijelu godinu

Najveća svjetska kemijska kompanija BASF izvijestila je u četvrtak o velikom padu dobiti u drugom tromjesečju, upozorivši da će to pritisnuti i njezin rezultat za cijelu godinu.

Njemački BASF izvijestio je o 74-postotnom padu neto dobiti na 343 milijuna eura u tri mjeseca do kraja lipnja. Tromjesečni prihodi pali su za 23 posto na 12,5 milijardi eura.

Komentirajući rezultate, financijski direktor BASF-a Kurt Bock kazao je da je globalna poslovna klima i dalje slaba zbog ovogodišnjeg dramatičnog pada aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.

"Čini se da je pad aktivnosti dotaknuo dno i da će uslijediti stabilizacija na niskoj razini", kazao je Bock. "No, ne vidimo znakove kontinuiranog oporavka", dodao je.

"Dno je, čini se, dosegnuto u Sjevernoj Americi, dok Kina ponovno raste brže", kazao je.

Upozorio je ipak da "još uvijek postoji opasnost od još jednog bolnog recidiva zbog prevelikih kapaciteta, stečajeva i rastuće nezaposlenosti".

BASF provodi program rezanja troškova, no Bock je kazao da grupa očekuje značajan pad prihoda i zarade u 2009.. "Zbog toga vjerojatno nećemo postići našu ciljanu zaradu u visini troškova kapitala u 2009."

Kompanija spada među ključne njemačke izvoznike a izvijestila je o oštrom padu prodaje u svim poslovnim sektorima, budući da je globalna recesija dovela do pada potražnje za kemikalijama i motornim vozilima.

Tako su prihodi u Siemensovom odjelu plastike i funkcionalnih otopina pali za 30 posto a u odjelu kemikalija za 41 posto.

BASF-ove su dionice u jutarnjoj trgovini na frankfurtskoj burzi izgubile na vrijednosti 5,5 posto na 32,6 eura.

Zagrebačke pekarne Klara poslovale s gubitkom

Uslijed većeg pada prihoda od smanjenja troškova, Grupa Zagrebačke pekarne Klara u prvom je polugodištu ove godine poslovala s gubitkom od 305 tisuća kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća dostavljenog danas Zagrebačkoj burzi.

U prvih šest mjeseci prošle godine Grupa Klara, koju čine i tvrtke Klara Trade i Prehrana, je poslovala s neto dobiti višom od 4,5 milijuna kuna, no u prvoj polovici ove godine ukupni su prihodi pali za više od 6 posto, uz istovremeno smanjenje troškova za manje od 4 posto.

Ukupni prihodi te tvrtke za industrijsku proizvodnju kruha, peciva i drugih srodnih prehrambenih proizvoda te maloprodaju iznosili su u prvom polugodištu ove godine 160,7 milijuna kuna.

Prema istom razdoblju prošle godine ukupni su prihodi manji za gotovo 11 milijuna kuna, dok su istodobno ukupni rashodi smanjeni za 6,2 milijuna kuna, na 160,9 milijuna kuna.

U bilješkama uz polugodišnje izvješće Klare ne navode se razlozi slabijeg poslovanja tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine, niti očekivanja Uprave za naredno razdoblje. Tek se ističe da je, "zbog poznatog stanja u zemlji i svijetu", pogoršana naplata potraživanja.

Zvjezda: rast neto dobit za 61 posto, na 16 milijuna kuna

Tvornica ulja Zvijezda, iz sastava koncerna Agrokor, prvo je polugodište ove godine završila sa 16,05 milijuna kuna neto dobiti, a znatan rast dobiti u odnosu na isto razdoblje lani u financijskom izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi tumači se izostankom rashoda koji su umanjili prošlogodišnji rezultat.

Naime, pojašnjava se, Zvijezda je u prvoj polovici 2008. rušila staro skladište čija je neotpisana vrijednost iznosila gotovo 5,3 milijuna kuna, što se odrazilo na dobit u tom razdoblju, koja je bila nešto niža od 10 milijuna kuna.

Kako u prvih šest mjeseci ove godine nije bilo istih rashoda, ovogodišnja je dobit viša za 61 posto, odnosno za više od 6 milijuna kuna.

Ukupni prihodi Zvijezde iz prve polovice ove godine bili su za gotovo 2 posto niži nego u isto vrijeme lani i iznosili su 429,8 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi smanjeni za 3,4 posto, na 412,48 milijuna kuna.

Smanjenje prihoda, stoji u izvješću, posljedica je nižih prodajnih cijena na domaćem tržištu, posebice jestivih ulja, dok se smanjenje rashoda tumači nižim cijenama sirovog ulja i tropskih uljarica, uslijed čega su smanjeni materijalni troškovi.

Iz Zvijezde pritom ističu da je na domaćem tržištu ostvareno 82 posto prihoda od prodaje, a u izvozu, prvenstveno na tržišta BiH i Slovenije, 18 posto.

Visa izvijestila o skoku neto dobiti za 73 posto usprkos recesiji

Najveća tvrtka u svijetu za usluge elektroničkog plaćanja, američka Visa objavila je da joj je neto dobit u trećem fiskalnom tromjesečju poskočila za čak 73 posto na 729 milijuna dolara.

Iako su potrošači srezali potrošnju zbog rasta nezaposlenosti, Visa je u trećem fiskalnom tromjesečju obradila osam posto više transakcija, istisnuvši plaćanje gotovinom i čekovima u maloprodaji i nekim vladinim programima, izvijestila je agencija za financijske vijesti Bloomberg.

To je povećanje dijelom proizišlo iz učestale upotrebe Visinih debitnih kartica, budući da su banke srezale pristup kreditnim karticama kako bi preduhitrile neplaćanje kreditnih obveza.

"Oprezno smo optimistični da situacija ide nabolje a ne nagore", kazao je izvršni direktor Vise Joseph Saunders.

Tvrtka je trećem poslovnom tromjesečju zabilježila rast neto operativnih prihoda za dva posto na 1,6 milijardi dolara. Ukupni operativni troškovi smanjeni su za 15 posto na 824 milijuna dolara dok su prilagođeni operativni troškovi bili manji devet posto, priopćeno je iz Vise.

Znatan rast dobiti Zagrebačke pivovare

Zagrebačka pivovara je u prvoj polovici ove godine ostvarila bruto dobit veću od 100,6 milijuna kuna, što je za gotovo 66 posto više u odnosu na 60,8 milijuna kuna dobiti iz prvih šest mjeseci prošle godine, pokazuju podaci iz danas objavljenog polugodišnjeg izvješća te tvrtke.

Dobit Zagrebačke pivovare po dionici tako u prvoj polovici ove godine iznosi 162,23 kune.

Prema podacima iz izvješća, ukupni prihodi Zagrebačke pivovare povećani su u prvom polugodištu ove godine prema istom razdoblju lani za 9,2 posto, na 403,2 milijuna kuna. Samo prihodi od prodaje u prvih šest mjeseci bilježe rast od 8,75 posto, na 388,5 milijuna kuna.

Istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za oko 2 posto, što je rezultiralo i znatnim rastom bruto dobiti.

U izvješću se, uz ostalo, ocjenjuje da je likvidnost Zagrebačke pivovare u prvoj polovici ove godine bila na zadovoljavajućoj razini.

Navodi se i da taj proizvođač piva u većinskom vlasništvu belgijskog Interbrew holdinga ima 21,7 milijuna kuna utuženih potraživanja od kupaca, koja su rezervirana u troškovima poslovanja kroz prijašnja razdoblja.