Hoon o neizručenju Španovića

Hoon svjestan zabrinutosti Hrvatske zbog odluke britanskog suda o neizručenju Milana Španovića.

Britanski ministar za Europu Geoff Hoon u ponedjeljak je u Zagrebu rekao kako je svjestan zabrinutosti Hrvatske zbog odluke britanskog suda o neizručenju Milana Španovića, ali i naglasio kako britanski političari po tradiciji nikad ne komentiraju sudske postupke koji su u tijeku.

"Znam da postoji osobito jedan ali i još nekoliko slučajeva koji izazivaju zabrinutost u Hrvatskoj. No ti su slučajevi pred britanskim sudovima a mi imamo vrlo snažnu tradiciju da političari ne komentiraju slučajeve koji su u postupku", rekao je Hoon u odgovoru na novinarsko pitanje kad će Britanija početi izručivati osuđene ratne zločince u skladu s međunarodnim pravom.

Hoon je rekao kako treba proći pravni postupak i da zna kako će se Hrvatska vlada žaliti na odluku o neizručenju Milana Španovića, o čemu će odlučiti sud, govoreći na konferenciji za novinare nakon razgovora s hrvatskom ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović.

Milan Španović (44), hrvatski Srbin koji je u Hrvatskoj u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, nedavno je dobio dopuštenje da ostane u Velikoj Britaniji iako je Hrvatska izdala međunarodni nalog za uhićenje i obećala ponovno suđenje ako ga on zatraži.

Britanski je sudac rekao da su zločini za koje ga se tereti počinjeni davno i može se sumnjati u to da će u slučaju ekstradicije Španović imati pošteno suđenje.

Optužen je za mučenje i ubijanje civila, pljačkanje i palež 1991., na početku srpske pobune u Hrvatskoj.

Hoon je ustvrdio kako ovakva odluka britanskog suda ni na koji način nije uperena protiv Hrvatske, pojasnivši kako je u Velikoj Britaniji postupak za izručenje dug i složen, rekavši kako je u jednom drugom slučaju u kojem je izručenje tražila Francuska pravni postupak trajao 6 godina.

Na pitanje da prokomentira nedavnu tezu jednog britanskog zastupnika u Europskom parlamentu o tome da bi se radi štednje, nakon ulaska Hrvatske u EU, kao službeni jezik u europskim institucijama trebala upotrebljavati kombinacija hrvatskog i srpskog jezika, kao što je to bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji, Hoon je odgovorio kako je snažna tradicija u europskom parlamentu da svaki zastupnik ima pravo govoriti vlastitim jezikom, i da za taj jezik postoje prevoditelji.

"Činjenica je da se EU povećala, da postoji više zemalja i više jezika i da će trebati malo dovitljivosti da se pronađu načini da svaki demokratski izabrani zastupnik ima priliku govoriti vlastitim jezikom, ali ponavljam da je to čvrsta tradicija" u europskim institucijama, rekao je Hoon, koji je i sam 10 godina bio zastupnik u Europskom parlamentu. (Hina)