mjesto za top banner
AUTOR: Mladen Starčević
FOTO: Ilustracija
ArhivaNajnoviji članci
Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

'BIBLIJSKI POUČAK'

22. SRPNJA 2009. 14:35h

Hrvati i banke zarobljeni u 'Paradoksu štednje'?

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Kako Vas kriza ne bi 'uništila' i ostavila bez novca, štedite kao sumanuti? Ako je suditi prema teoriji, uništit ćete državnu ekonomiju!

U savršenom sustavu prihodi, odnosno potražnja, moraju biti jednaki svim rashodima, a ukupna ulaganja moraju biti jednaka ukupnoj štednji. No što se događa u vrijeme recesije? Ljudi štede za crne dane, a sa suzdržavanjem od trošenja pada i potražnja. Na kraju, ekonomski rast se usporava, a zajedno s konzumacijom pada i ukupna štednja u državi.

Samo altruistično!

Paradoks štednje je u teoriji opasna pojava koja se manifestira kad pojedinci nesvjesni utjecaja svog kapitala na opću ekonomsku sliku postupaju intuitivno, odnosno za svoje dobro. Što više štedite, to je manja ukupna štednja u ekonomskom sustavu.
Taj se štetni proces naziva i 'Paradoks štednje' ili 'Paradox of thrift', od pojave globalne recesije čest pojam na ustima analitičara i teoretičara. To je u teoriji opasna pojava koja se manifestira kad pojedinci nesvjesni utjecaja svog kapitala na opću ekonomsku sliku postupaju intuitivno, odnosno za svoje dobro.

Teoriju je popularizirao John Maynard Keynes na temelju stava kako ekonomski padovi uglavnom ovise o potražnji, a kao ideja nije baš najnovija - spominje se, naime, i u Bibliji, ili točnije u Knjizi poslovica.

Također, valja istaknuti kako ni ova teorija nije prošla bez kritika.

Štednja nije isto što i gomilanje novca ispod madraca!

Prvenstveno, ekonomisti koji osporavaju paradoks ističu kako cijene padaju ako se potražnja smanji, a smanjena cijena bi trebala potaknuti ljude na veću potrošnju, iako je moguće da s cijenom proizvoda pada i plaća stanovništva.

Štednjom do recesije

Treba znati bitnu razliku između pojmova 'štednja' i 'gomilanje valute'. Ako svoj novac stavljate u čarapu, te ga ne pretvarate u profitabilne investicije, javlja se recesija izazvana štednjom.
Drugo, ušteđena sredstva mogu se posuditi, a takav zajam bi podigao vjerojatnost potencijalnog ulaganja ljudi koji su novac posudili. Također, takav bi postupak značio povećanje ponude takvih zajmova, te snižavanje kamate na posuđeni novac. Dakle, pad potrošnje znači povećanje bankovnih sredstava, izdavanje zajmova te daljnje potrošnje.

Kritičari 'Paradoks štednje' zaključuju time da "štednja za crne dane" nikad nije paradoksalna.

Na kraju, ističu i bitnu razliku između pojmova 'štednja' i 'gomilanje valute'. Ako svoj novac stavljate u čarapu te ga ne pretvarate u profitabilne investicije, javlja se recesija izazvana štednjom.

Gdje se nalazi današnja recesijsko-krizno-porezno-rebalansna Hrvatska prosudite sami, no imajte na umu 'Paradoks štednje', jer vjerovali u njega ili ne, važno je biti svjestan da smo svi dio jedne veće ekonomske cjeline, a ono što pojedinac radi sa svojim novcem odražava se na čitavu naciju.

Ako svi budu odgovorni, HNB će povećati likvidnost