`Hrvati nisu izašli na referendum jer vjeruju da je sve odlučeno mimo njih`

– Nedostatak demokratskih praksa i navika te opća rezignacija građana uzrok su slabe izlaznosti na referendumu – tvrdi sociolog Renato Matić.

Kaže da je na činjenicu da je samo 43,51 posto glasača izašlo na referendum znatno utjecao ne samo osjećaj građana da EU vrlo često ima nejasne kriterije, koje mijenja kako im u danom trenutku politički odgovara, nego i raspoloženje društva koje vjeruje da njihovi postupci ne mogu promijeniti stvari, da je sve već ionako mimo njih odlučeno.

– Naše političke elite odgojene su u nedemokratskom društvu, stoga su navikle da se brinu samo o svojim interesima i da se ne osjećaju odgovornima nizašto. Tako su građani na izborima glasali za manje zlo, a istu stvar ponovili su i u nedjelju. Ne vjeruju, ali se ipak nadaju da će im biti bolje, da će nova vlada biti poštenija i da je ulazak u Uniju perspektivniji od odbacivanja europske integracije – analizira Matić i dodaje da mala izlaznost na referendumu ipak neće imati nikakvih dalekosežnijih političkih i društvenih posljedica.

Analitičar Žarko Puhovski malu izlaznost objašnjava nepovjerenjem građana u političku elitu, ali i krive procjene građana.

Dalekosežne posljedice

– Ljudi očito nisu svjesni da je referendum o EU, nakon prvih izbora, bio daleko najvažniji događaj koji će imati duboke i dalekosežne posljedice na naše društvo. S jedne strane očito su mislili da je odluka već donesena, da smo već "unutra", a s druge strane naši se građani još uvijek lakše aktiviraju kada je riječ o drugorazrednim političkim događajima, primjerice prosvjedima u Varšavskoj, nego kada se radi o prvorazrednim događajima, kao što je bio nedjeljni referendum o EU – objašnjava Puhovski. Za razliku od Matića, Puhovski smatra da će se mala izlaznost ipak odraziti na političku elitu. Vlada će, tvrdi, sada morati biti još opreznija.

No, je li izlaznost na referendum zaista bila tako mala? Nije! Zbog izrazite nezainteresiranosti dijaspore, njihove "brojke" mirne duše možemo izbaciti iz računice – tako dolazimo do podatka da je izlaznost bila 47,5 posto, odnosno da je od 4,092 milijuna glasača registriranih u RH na birališta izašlo njih 1,945 milijuna.

Još je zanimljivije kada prenapuhan popis birača "probušimo" tako da u obzir uzmemo samo punoljetne građane koji stvarno žive u RH, a takvih je (prema najboljim procjenama rezultata popisa stanovništva iz 2011.) samo 3,176 milijuna. Tako dolazimo do pristojne izlaznosti od 61,28 posto. Odnosno do izlaznosti koja nas, kada je usporedimo s izlaznošću na referendum o pristupanju EU nekih drugih zemalja, svrstava u zlatnu sredinu. Od najniže u Mađarskoj (45,6 posto), preko Slovenije (60,2), Poljske (58,8) i Estonije (64,1) do rekordera Malte, gdje je na referendum izašlo 90,8 posto.

– Neovisno o prenapuhanom popisu birača, izlaznost je svejedno mala. To je zabrinjavajuća činjenica koja sugerira da je društvo objektivno u depresiji, a u takvom stanju ljudi na poduzimaju ništa, a pogotovo ne radikalne poteze, što referendumsko izjašnjavanje svakako jest – kaže Žarko Puhovski.

Prenapuhanim popisom i posljedično krivotvorenim podacima o izlaznosti pozabavio se i vukovarski gradonačelnik Željko Sabo.

Nesređen birački popis

– Ne stoje tvrdnje da je Vukovar, uz Gospić, grad u kojem je zabilježena rekordno mala izlaznost. Osnovni razlog je nesređen birački popis, tako da imamo više birača (33 tisuće) nego stanovnika 28.106). Vukovar realno ima oko 20.000 birača tako da se može reći da je izlaznost u Vukovaru oko 60 posto, a da je 70-ak posto građana za EU – tvrdi Sabo.