Hrvati preko granice najčešće idu po odjeću

Preko granice po namirnice najčešće putuju Slavonci, a doznaje se kako nešto više u kupovinu u susjedstvo idu građani visoke stručne spreme.

Iako se od 2000. godine na dalje broj prekograničnih kupovina drastično smanjio, 2009. godina, kao godina krize ponovno je natjerala Hrvate da po osnovne namirnice krenu u susjedne zemlje kako bi uštedjeli koju kunu. Prema ispitivanju GFK Croatia, oko petine kućanstava u Hrvatskoj ponovno gotovo redovito odlazi kupovati preko granice.

Najviše ih je bilo iz Slavonije, odnosno 27 posto, a potom iz Istre i Primorja gdje je u kupovinu preko granice išlo 24 posto kućanstava.

Odmah iza toga je Zagreb s okolicom te Lika, Kordun i Banovina sa po 13 posto, dok je u Sjevernoj Hrvatskoj po špeceraj preko granice išlo deset posto kućanstava.

U kupovinu preko granice idu i obitelji s dobrim primanjima

Najrjeđe se u kupovinu preko granice ide u Dalmaciji, gdje to čini samo sedam posto ispitanih kućanstava. Iz GFK kao najzanimljiviju činjenicu ovog istraživanja navode kako su u te kupovine nešto više išli građani visoke stručne spreme, njih 20 posto, odnosno srednje stručne spreme – 17 posto.

Navodi se kako je od ispitanih njih 22 posto bilo u stalnom radnom odnosu, iz kućanstava sa četiri ili pet članova oko 20 posto, dok je od 18 do 20 posto bilo ispitanika srednjih ili viših mjesečnih prihoda.

Na pitanje po čega najviše idu u susjedne zemlje, 65 posto ispitanih izjavilo je kako su obavezno kupili nešto odjeće ili obuće, a te proizvode su najviše kupovali putnici iz Zagreba (81 posto) i iz Istre (86 posto).

Odmah iza odjeće i obuće slijede sredstava za pranje i čišćenje (21 posto), sredstava za osobnu higijenu (20 posto), te mlijeko i mliječne prerađevine, kave, bezalkoholna i alkoholna  pića (oko 17 do 22 posto), meso i prerađevine (13 posto), cigareta (oko 40 posto) pa sve do bijele tehnike (4 posto).