Hrvati, vrijeme je za otrežnjenje i pravu korizmu

Zastupnici su podržali uštedu od 780 kuna, predlažu porez na luksuz i kapital, reviziju državnih tvrtki, veće trošarine na piće i duhan…

Vladajući saborski klubovi podržali su danas prijedlog smanjenja državne potrošnje za 780 milijuna kuna, ističući da je u kriznim vremenima svaka ušteda dobrodošla, no nisu suglasni oko toga gdje bi trebalo provesti drastičnije rezove u novom rebalansu, koji bi trebao biti gotov do kraja srpnja.

- U ovako teškoj situaciji dobrodošlo je svako rezanje državnih troškova -  rekao je Goran Marić (HDZ), koji tvrdi da velik udio u padu BDP-a od 6,7 posto ima "neplaćanje jedne tvrtke državi".

Poticaji po kilogramu, a ne hektaru

- Nedopustivo je da neki, zbog loših poslovnih odluka i stvaranja neracionalno velikih zaliha po iznadprosječnim cijenama ne podmiruju svoje obveze prema državi - rekao je Marić, ustvrdivši da ista tvrtka uredno podmiruje svoje obveze prema svima, osim prema državi. Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) prozvao je za društvenu neodgovornost, jer se "često ponaša suprotno od onoga što traži od Vlade". Ustvrdio je da neki poslodavci u krizi ostvaruju ekstra profit, a istodobno otpuštaju radnike.

- Čitali smo izjave čelnika jedne velike kompanije, koji prijeti da će, uvedu li se trošarine, povećati cijene i otpuštati zaposlenike - nastavio je Marić, ustvrdivši da je riječ o kompaniji koja na ukupne prihode ostvaruje čak 30 posto dobiti te na koncu predložio i da se sustav potpora u poljoprivredi promijeni tako da se one isplaćuju po kilogramu, a ne po hektaru "jer je puno onih koji se trude imati što manje prinose." Usprotivio se, pak, ideji o povećanju PDV-a, ističući da prije licitiranja s povećanjem PDV-a treba razmotriti i multiplikatorne štete od takvog poteza.

Veći PDV dok ne počne gospodarski rast

Miloradu Pupovcu (SDSS), međutim, nije strana ideja o jednokratnom povećanju PDV-a, dok se ponovno ne ostvari gospodarski rast, a predlaže i uvođenje poreza na imovinu i kapitalnu dobit, povećanje poreza i carina na luksuz te uvođenje nove stope poreza na dohodak od 60 posto na plaće veće od 20.000 kuna. Založio se i za strog nadzor nad javnom nabavom, i to kroz uvođenje mehanizma prosječne cijene, te da se dokrajči praksa naknadnog ugovaranja radova. Smatra da treba zamrznuti infrastrukturne projekte na kojima još nisu započeli radovi, hitno revidirati rad državnih tvrtki i umjesto neučinkovitih imenovati nove uprave.

- SDSS je protiv smanjivanja plaća i mirovina, mislimo da bi to trebala zadnja mjera kojoj se može pribjeći -  naglasio je Pupovac.

Josip Friščić (SDSS) drži, pak, da se "treba okrenuti prihodovnoj strani, vidjeti gdje se može, ne zavući ruku u džep građana, nego je zavući tamo gdje još nismo ni prst stavili". Kazao je i kako bi do drugog rebalansa trebalo stvoriti zakonske pretpostavke za bolje upravljanje državnom imovinom koja "jest u funkciji, ali se to ne reflektira na državni proračun".

Kosor treba slušati najviše tri ekonomska savjetnika

Ivanu Čehoku (HSLS) ne sviđa se "metodologija malih rezova". "Nema smisla u gluhu beskonačnost perpetuirati rebalans rebalansova rebalansa", kazao je Čehok, ocijenivši da nova Vlada treba predložiti potpuno novi proračun. Predloženi rebalans nazvao je "mentol light proračunom", ocijenivši da država mora uravnotežiti prihode i rashode, ali i apetite i mogućnosti.

- Vrijeme je za otrježnjenje, isposništvo i doista pravu korizmu -  poručio je Čehok, koji smatra da su Vladine prognoze preoptimistične te da Hrvatskoj tek slijedi plimni val krize. Čehok je ocijenio i da bi trebalo razmisliti o povećanju trošarina na piće i duhan.

Furio Radin je, u ime Kluba nacionalnih manjina, kritizirao Ekonomsko vijeće, ocijenivši da bi premijerka Jadranka Kosor trebala imati i slušati najviše tri savjetnika, jer da "Ekonomsko vijeće od 30 ljudi ne može dati nikakav savjet".