Hrvatska neće Srbiji dostaviti prijevode

Nikad se nije spominjala mogućnost da se predaju dokumenti, to je samo netko ubacio u medijski prostor, objašnjava Mario Dragun.

Srpske težnje za brzi ulazak u elitno europsko društvo dvadesetsedmorice ozbiljno usporava prevođenje europskih zakonskih tekstova tzv. acquis communautaire, javlja PolitikaOnline.

Do polovice 2010. godine Srbija bi trebala prevesti 16.000 stranica teksta dok bi do eventualnog ulaska taj broj trebao dosegnuti 200.000 stranica. Susjedna država muku muči i s osiguranjem sredstava koja su potrebna za takav opsežan posao koji zahtijeva vrsne prevoditelje. U Kancelariji za europske integracije pri vladi Srbije priopćeno je kako je za prvih 16.000 stranica prijevoda novac osigurala EU te da u republičkom budžetu ima sredstava za još oko 800 stranica prijevoda. Posao prevođenja europskih zakona jedan je od najtežih za sve zemlje koje su u procesu pridruživanja Uniji, a u prosjeku traje oko pet godina. Pomoćnica direktora vladine Kancelarije za europske integracije Mila Ćipović-Gligorić tvrdi kako će u Srbiji na početku prevođenja raditi oko 30 prevoditelja, te da se na tom području raspolaže s dovoljnim brojem kvalitetnog kadra.

Europska pravna stečevina podijeljena je u tri grupe. Prvu čini područje međunarodnog prava, tj. osnivački ugovori koje su zaključile države članice, ugovori s trećim državama koje su sklopile europske zajednice s državama članicama ili bez njih te sporazumi članica s trećim državama. Drugu grupu čini zakonodavstvo koje predstavlja odluke organa europskih zajednica. Treće područje čini zakonodavna praksa Europskog suda pravde, ali njezino prevođenje nije formalan uvjet za pristupanje. Srbija je s prevođenjem započela još 2004. godine, dok je još bila u državnoj zajednici s Crnom Gorom, a kako su tada prevođeni pojedinačni dijelovi u raznim područjima nije moguće točno reći koliko je stranica prevedeno.

Hrvatska nije ustupila svoje prijevode

Kada država koja službeno primi potvrdu svoje kandidature počinje s pregovorima i preuzimanjem europskih zakona, obično se zatraži suradnja sa zemljama koje su također u sličnom položaju ili su netom završile proces pristupanja Uniji. Potpredsjednici vlada Srbije i Crne Gore, Božidar Đelić i Gordana Đurović izrazili su želju da Srbija, BiH, Hrvatska i Crna Gora zajedno surađuju na takvom zahtjevnom projektu, budući da se radi o jezično sličnom području. No, iz vlade Srbije poručuju kako projekt još uvijek stoji na početku te da Hrvatska, od koje se očekivala konkretna pomoć, još nije ustupila vlastiti prijevod nekoliko stotina dokumenata EU.

Crna Gora je također tvrdila kako je s Hrvatskom postignula dogovor o ustupanju 30.000 stranica raznih europskih zakona. No, vlada 'Montenegra' tvrdi kako Hrvatska još uvijek nije ustupila niti jedan prijevod. Iz hrvatske vlade poručuju kako Hrvatska i dalje želi pomoći Srbiji na tom području jer vjeruje kako je europska budućnost zemalja u regiji jedino jamstvo postizanja mirnog suživota i stabilnosti sukobima ispunjenog jugoistoka Europe. Hrvatska je u svom procesu pregovaranja preuzela okvir koji je ustanovljen u prosincu 2004. godine od strane Europskog vijeća, a potrebno je uskladiti 35 poglavlja.

- Nikad se nije spominjala mogućnost da se predaju dokumenti, to je samo netko ubacio u medijski prostor. Postoje razne mogućnosti pomoći, a to je samo jedna od njih – rekao je Mario Dragun, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

 - Prijevod dokumenata pravne stečevine Europske unije samo je jedan od mogućih oblika pomoći Republici Srbiji u njezinom približavanju Europskoj uniji. U više navrata isticano je kako je Republika Hrvatska spremna svoje iskustvo približavanja Europskoj uniji podijeliti sa zemljama regije i kako je euroatlantska perspektiva najbolje jamstvo trajnog mira i stabilnosti jugoistoka Europe. U tom smislu nije došlo do nikakve izmjene hrvatskih stajališta.

Srbiji damo pa ne damo, a C. Goru podcjenjujemo