Hrvatska sve dalje od Unije, sve bliže MMF-u

Prema predviđanju ekonomskih stručnjaka, u Hrvatskoj BDP pada za 5 posto, dok bi se broj nezaposlenih mogao udvostručiti.

I dok Slovenija nastoji povećati potrošnju, pa je za dio obrtnika snizila stopu PDV-a s 20 na 8,5 posto, Hrvatska je napravila upravo suprotno, povećala je PDV, a uvela je i krizni porez na plaće.

Sniženje PDV-a jedna je od preporuka ministara financija zemalja članica Europske unije, koji su još u proljeće ove godine dogovorili snižene stope PDV-a na lokalne usluge.

Hrvatska se, međutim, odlučila za posve suprotne mjere, piše Novi list i ističe kako se Vlada na povećanje stope PDV-a odlučila jer joj je to bilo lakše provesti nego sjesti sa sindikatima državnih i javnih službi i razgovarati o njihovim plaćama.

Prema nedavno objavljenoj analizi FX Streeta, centralna Europa najjače je zahvaćena globalnom ekonomskom krizom. Od 2002. godine bila je to top destinacija za strani kapital, dok 2008. godine dolazi do masovnog izlijeva tog kapitala, što dovodi do kraha nacionalnih valuta. U mnogim zemljama očekuje se pad BDP-a, a glavni čimbenik koji tome doprinosi je smanjena domaća potrošnja. Osim toga, očekuje se dodatno povećanje nezaposlenosti.

Kosor skuplja komadiće koje je ostavio Sanader

- To će morati predstaviti nova premijerka Jadranka Kosor koja ima nezavidan zadatak da skuplja komadiće koje je iza sebe ostavio njen prethodnik Ivo Sanader, koji je neočekivano podnio ostavku - piše u analizi FX Streeta.

Navode i kako se Hrvatska bori s inozemnim dugovima, a zabrinjavajući je i postotak u stranoj valuti kreditiranja, što iznosi visokih 62 posto od ukupnog pozajmljivanja. To je ujedno i jedan od najvećih postotaka u regiji.

Vlada u međuvremenu tvrdi kako neće tražiti pomoć MMF-a, dok je Hrvatska na vrhu Stratforove liste zemalja koje bi mogle posegnuti za MMF-om sredinom slijedeće godine.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, u toj zemlji porast nezaposlenosti iznosi 40 posto, a 1,2 milijarde eura iz MMF-a trebalo bi donekle stabilizirati državni budžet. Međutim, ekonomska kriza mogla bi dodatno destabilizirati taj dio regije i ponovno probuditi stare etničke tenzije.

Srbija je pak prisiljena uzeti tri milijarde dolara pomoći MMF-a i prodati vitalne dijelove svoje infrastrukture. Ta zemlja se jedva uspijeva boriti s dugovima i velikim brojem nezaposlenih zbog nestabilnosti u zemlji još od vremena pada Miloševićeva režima.