Hrvatska tekstilna industrija hvata slamku spasa

Malezijski proizvođači žele zajedničke tvrtke s nama za proboj na tržište EU, a zauzvrat nude svoje tržište i jeftinije sirovine.

Proizvodnja tekstila u Hrvatskoj praktički ne postoji i u teškoj je krizi. Posljednjih godina s takvim su se ocjenama slagali i sindikati i poslodavci u tekstilu. Osnovni je problem u tome što nema primarne proizvodnje i što 75 posto tekstilne industrije čini odjevna industrija koja je u suvremenim uvjetima na tržištu EU, u koje najviše uvozimo, nekonkurentna.

No, tekstilnoj industriji ''ukazalo se svjetlo u tunelu'' nakon odličnog interesa za naše tekstilne proizvode na međunarodnom sajmu Intrade Malaysia, održanom u Kuala Lumpuru.

Hrvatskoj se otvara tržište osam azijskih država koje su okupljene u organizaciji ASEAN-u i koje broje više od 500 milijuna ljudi, tvrdi Zlatko Ivanković, menadžer Hrvatskog klastera odjeće (HKO) pri Nacionalnom centru za klastere, koji je organizirao sudjelovanje naših tvrtki na Intradeu.

Zajedničke tvrtke

Photo Cro design Opatija

- Najveći malezijski proizvođači sirovina za tekstil žele osnovati s našim tvrtkama zajedničke tvrtke preko kojih bi izvozili svoju robu u EU bez plaćanja posebne carine. Zauzvrat, mi bismo od njih kupovali sirovinu za tekstil po 20 do 30 posto nižim cijenama nego što ih sada naše tvrtke nabavljaju u EU, koja je uz to i mnogo kvalitetnija. Osim toga, jako su zainteresirani za kupnju naših tekstilnih proizvoda - rekao je Ivanković.

Riječ je o velikoj prilici da Hrvatska napokon razvije punu proizvodnju tekstilnih proizvoda i prodaje ih u većim količinama. Dosad smo samo dorađivali proizvode za proizvođače iz EU, primjerice, Nijemci su nam slali tkanine za šivanje košulja jer im je to bilo isplativije od plaćanja vlastitih radnika.

- Nakon sajma stiglo nam je više od 200 ponuda za suradnju. Sviđa im se naša povoljna cijena i dobra kvaliteta. Osim toga, njihove banke nude nam povoljne kredite s povoljnim kamatama od samo 2 do 3 posto - naglasio je Ivanković.

No, treba brzo djelovati. Zajedničke tvrtke moraju se osnovati prije nego što Hrvatska uđu u EU jer poslije toga za to više neće biti mogućnosti. Također, ističe Ivanković, država mora novčano pomoći HKO-u u promociji u zemljama ASEAN-a i sudjelovanju na tamošnjim sajmovima.

Azija želi da im opremimo 51.000 redarstvenika