Hrvatska u kamatnom paklu, vjerovnici likuju

Cijena za podizanje novog zaduženja bit će veća od očekivane, smatraju stručnjaci.

Rizična premija hrvatskog duga vjerojatno neće u skorašnje vrijeme pasti, nego se može očekivati i njezin daljnji rast zbog krhke fiskalne pozicije države, objavili su u srijedu vodeći ekonomisti pet najvećih lokalnih banaka.

Hrvatska je izdala paket europskih obveznica (Eurobond) vrijednih 750 milijuna eura na pet i pol godišnje razdoblje po izdašnoj 6,5 postotnoj stopi. Ministarstvo financija izjavilo je prošli tjedan u Zagrebu kako će možda biti prisiljeno na jesen opet morati koristiti usluge međunarodnog tržišta ukoliko recesija potraje, a državni prihodi budu manji od očekivanih.

Pregled ekonomskih stručnjaka pojasnio je kako će cijena za podizanje novog duga kandidata za Europsku uniju vjerojatno narasti zbog klimavih državnih financija, napregnutih visokom potrošnjom i krpanjem proračunskih rupa uzrokovanih financijskom krizom.

- Hrvatske fiskalne nejednakosti su tako velike da bez ublažujućih efekata globalnog gospodarskog oporavka državne rizične premije neće doživjeti veliki pad. Naprotiv, mogle bi prouzročiti njihov rast – objavljeno je u izvješću Hrvatske udruge banaka (HUB).

Vlada je za ovu godinu iznijela prognozu pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,6 posto, baziranu na dvopostotnom ekonomskom stezanju. Međutim, većina domaćih ekonomskih analitičara smatra da bi pad mogao dosegnuti četiri posto i time ugroziti proračunske planove.

Premijer Ivo Sanader najavio je kako će drugi dio rezova budžeta možda biti potreban nakon turističke sezone.

Ekonomisti također poručuju da širenje hrvatskih euro obveznica preko German Bunda kao referentne točke neće dovesti do njihovog brzog spuštanja ispod 100 baznih poena, nivo koji su dostigle u vremenu prije globalne krize.

Nadodali su da će trebati pet ili više godina kako bi se stanje vratilo ispod 100 baznih poena. Ključni uvjeti pri tome bit će oporavak svjetskog gospodarstva, daljnji pregovori o pridruživanju Hrvatske kao punopravne članice Europske unije i strukturalne reforme.

Hrvatski pregovori o pridruživanju su trenutačno u fazi mirovanja zbog prepirki oko granica sa susjednom Slovenijom te problema vezanih uz suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Vlada još uvijek polaže nade u završetak pregovora do kraja ove godine, ali taj cilj će biti teško postići u sadašnjoj situaciji.

Lokalni analitičari zaključuju kako su glavne strukturalne reforme poput reforma sporog sudstva, prenapuhane državne birokracije i rekonstrukcija boležljivih industrija sličnih brodogradnji prespore, stvarajući time dodatno opterećenje državnih financija.