Hrvatska vojsko, sretan ti 20. rođendan!

28. svibnja Hrvatska vojska odnosno oružane snage Republike Hrvatske slave svoj 20. rođendan. Naime, 28. svibnja 1991. godine na stadionu Zagreba u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu prvi put u javnosti su predstavljene prve postrojbe Zbora narodne garde. Zbog toga se 28. svibnja obilježava Danom oružanih snaga RH.  

Prigoda je to da se prisjetimo kako je stvarana Hrvatska vojska.

Hrvatska vojska , kao i cjelokupni obrambeni sustav stvarani su zapravo iz ničega, u posebno složenim ratnim okolnostima. Tada je istodobno trebalo zaustavljati neprijateljsku agresiju i od samog početka ustrojavati vlastitu oružanu silu pripravnu za borbu protiv svih onih koji su nasrnuli na Hrvatsku. Mnogi su se problemi rješavali u „hodu“. Ali,drugog izbora nije bilo.

Istodobno s odlučnom obranom i borbom za međunarodno priznanje, postupno su stvarani elementi obrambenog ustroja i sustava. Ova, nimalo laka zadaća se ostvarivala kontinuiranim procesom u kojem se uvjetno može razlikovati nekoliko faza-razdoblja.

U prvoj fazi, obrana se organizira, unutar policijskog sustava i provodila se legalnim djelatnim i pričuvnim snagama MUP-a. Postrojbe MUP-a su ujedno i prve obrambene postrojbe Hrvatske. To je bilo i jedino moguće rješenje, dovijajući se takvoj mogućnosti u tadašnjim ustavopravnim okvirima u kojima se nalazila Hrvatska.

Prve obrambene postrojbe bile su relativno malobrojne, slabo naoružane, ali odlučne u provedbi obrambenih zadaća, a to su i pokazale već u prvim obrambenim zadaćama i sukobima. To je period u kojem Hrvatska još uvijek nema ustavnopravno uporište za stvaranje svoje Hrvatske vojske. Krajem 1990. i početkom 1991. godine Hrvatska jača svoje redarstvene snage koje su ujedno i začetak budućeg Zbora narodne garde i Hrvatske vojske.

U drugoj fazi potpuno je jasno da se samostalnost Hrvatske ne može obraniti bez borbe, što je značilo da Hrvatska mora odlučno i neodložno započeti sa satvaranjem svoje oružane sile i cjelovitog obrambenog sustava. Pitanje koje je i dalje predstavljalo prepreku, bilo je na koji način sustavu obrane i Hrvatskoj vojsci dati potrebni legalitet- pravnu osnovu. Rješenje je i dalje bilo u okvirima MUP-a i policijskih snaga, i to donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrnjim poslovima, 17. travnja 1991. godine. Tim se izmjenama djelatnost unutarnjih poslova proširuje i na provedbu obrambenih zadaća, te se unutar policijskih snaga Odlukom o ustrojstvu Zbora narodne garde, koju je donio predsjednik Republike 20. travnja 1991. godine, ustrojavaju i prve postrojbe Zbora narodne garde. Te postrojbe ustrojene su kao profesionalne oružane postrojbe s vojnim ustrojstvom za provedbu obrambenih i redarstvenih zadaća . Formalno su ustrojene unutar policijskog sustava, ali pod Zapovjedništvom Zbora narodne garde koje je bilo u sastavu Ministarstva obrane. Prve brigade Zbora narodne garde službeno su osnovane u razdoblju od 10. do 15. svibnja 1991. godine, a Zapovjedništvo Zbora narodne garde osnovano je 21. travnja 1991. godine. Postrojbe Zbora narodne garde bile su ustrojene većinom od pšripadnika policije za posebne namjene i dragovoljaca ,koji su tada postali i prvi profesionalni vojnici Hrvatske vojske. Na taj način postrojbe Zbora narodne garde postale su jezgra i prvi početak Hrvatske vojske. Prve postrojbe Zbora narodne garde su 28. svibnja 1991. godine prvi put u Zagrebu predstavljene javnosti.

U proljeće 1991. godine započinje i samoorganiziranje hrvatskog naroda i ostalih građana Hrvatske za obranu u dobrovoljačke postrojbe Narodne zaštite, koje su službeno ustrojene Odlukom tadašnjeg Vrhovnog vijeća od 30. lipnja 1991. godine.

Treću fazu u stvaranju i razvoju Hrvatske vojske čini razdoblje usvajanja Zakona o obrani, 26. lipnja 1991. godine. Time su konačno stvorene pravne osnove za ustrojavanje Hrvatske vojske i obrambenog sustava. U srpnju 1991. godine, radi bolje organizacije obrane, koordinacije snaga koje su u njoj sudjelovale te učinkovitog vođenja i zapovjedanja, osnivaju se Republički, regionalni i općinski krizni štabovi. Dana 17.kolovoza 1991. predsjednik Republike donosi temeljne dokumente za povezivanje elemenata obrambenog ustroja Hrvatske:

1. Plan mjera pripravnosti Republike Hrvatske,

2. Plan pripravnosti opružanih snaga RH i

3. Plan osvajanja vojarni.

12. rujna 1991. godine predsjednik Republike je naložio osvajanje vojarni „JNA“.

Agresija na Hrvatsku sve je više eskalirala i prerasla u otvoreni rat protiv Hrvatske svim sredstvima,a Hrvatska vojska stasa u respektabilnu oružanu silu i razvija sve tri grane :Kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu.

Četvrta faza u razvoju Hrvatske vojske i obrambenog sustava je intezivna i ubrzana poduka svih njezinih pripadnika i postrojbi za oslobađanje privremeno okupiranih područja i izvođenje oslobodilačkih vojno-redarstvenih akcija: Miljevački plato, Maslenica, Medački džep Bljesak, Oluja ,Južni potez, Maestral...

Učinkovitost obrambenog sustava na najbolji način potvrđuje vrijeme trajanja oslobodilačkih operacija: „Bljesak“ – 36 sati, „Oluja“-84 sata. To su ujedno bile i najveće operacije Hrvatske vojske. U operaciji „Oluja“ sudjelovalo je 138 500 pripadnika HV, MUP-a i HVO .

Danas, 20 godina kasnije Hrvatska je članica NATO saveza.

Vjerujem da tog 28. svibnja 1991. godine današnji državni vrh i hrvatska politička krema nisu niti sanjali da će biti na sadašnjim dužnostima. Prisjetimo se što su tada radili. Sadašnji predsjednik Republike dr. Ivo Josipović bio je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor bila je novinarka na Hrvatskom radiju. Ministar obrane Davor Božinović bio je predsjednik Novačke komisije u Ministarstvu obrane. Načelnik Glavnog stožera OSRH general Drago Lovrić bio je kapetan u JNA. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je bio stručni radnik za ONO i DSZ u Općinskom komitetu SKH SDP Pešenica. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović je završio Pravni fakultet u Zagrebu i počeo raditi kao pripravnik na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Bivši doživotni predsjednik Republike Stjepan Mesić je bio predsjednik Predsjedništva SFRJ.

Sretan ti 20. rođendan.