TEKST: Tina Grdić
FOTO: Arhiv


PREGOVARA SE S OPELOM...

17. OžUJKA 2010. 19:10h

Hrvatski električni auto neće se proizvoditi u RH

Tekst

Direktor grupe Dok-Ing, Vjekoslav Majetić tvrdi kako projekt koji je izazvao veliku pažnju podupire HBOR, ali ne i poslovne banke.

Vjekoslav Majetić, direktor grupe Dok-Ing, vratio se iz Ženeve, iako je tražen i sam forsira poslovne razgovore.

Majetić je za Večernji list kazao kako je nastup u Ženevi pobudio veliko zanimanje, te kako dobre izglede sada treba pretvoriti u proizvodnju.

Automobilčić koji s jednom napunjenim baterijama prijeđe 250 gradskih kilometara, a po utrošku struje stoji desetinu troškova koje za istu kilometražu stvori Golf s dizelskim motorom, mnogima je privlačan već zbog toga, piše Večernji list.

Njegov dizajner i konstruktor Igor Jurić radio je za Opel, pa se s Opelom i pregovara o serijskoj proizvodnji. Također pregovara se i s drugim renomiranim proizvođačima, a da je u igri i Peugeot potvrdio je sam Majetić.

On napominje kako je ovo vrijeme osjetljivo, te kako ih u vrijeme pregovora nije mudro sve imenovati. Uz ta dva, razgovaraju s još četiri, a zadali su si razgovore s još dva velika proizvođača.

U Dok-Ingu imaju uhodan izvozni posao robotima za razminiranje, no automobil je ipak nešto posve drugo. Ali automobil je nešto posve drugo; masovan proizvod koji osim upotrebljivosti i dopadljivosti mora imati i cijenu dostupnu tisućama kupaca.

Industrijska proizvodnja donijela bi cijenu od 25 tisuća eura

Trosjed XD proizveden industrijski mogao bi stajati 25 tisuća eura, pa i manje, ovisno o cijeni baterija. Na pitanje zašto se ne bi proizvodio u Hrvatskoj Majetić odgovara kako i oni to žele.
Kada bi ga proizvodili manufakturno, stajao bi 30 tisuća eura, a ne bi ih mogli proizvesti koliko bi ga se tražilo. Domaća serijska proizvodnja ili suradnja s nekim od velikih, jedina su dva izbora.

Trosjed XD proizveden industrijski mogao bi stajati 25 tisuća eura, pa i manje, ovisno o cijeni baterija. Na pitanje zašto se ne bi proizvodio u Hrvatskoj Majetić odgovara kako i oni to žele.

No, to je ipak novi veliki poslovni korak.  Podupire ih HBOR, s čijih 80 milijuna kuna kredita financiraju tekuću proizvodnju za izvoz, a voljeli bi znati bi li pokretanje domaće proizvodnje poduprla i Vlada.

Na žalost, nemaju potporu poslovnih banaka za takav korak. Na pitanje štite li uskraćivanjem kredita strane banke proizvodnju u vlastitim zemljama od budućeg konkurenta, kazao je uz smiješak kako to je u ovome trenutku jako teška tema.