'Hrvatski politološki razgovori' u Opatiji

Prof. Caratan istaknuo je da je politološka znanost u Hrvatskoj usklađena sa shemama ove znanosti u zapadnoeuropskim zemljama.

Međunarodni skup "Hrvatski politološki razgovori" s temom "Stanje i povijest političke znanosti u državama bivše Jugoslavije" održava se u četvrtak u Opatiji u organizaciji Hrvatskog politološkog društva.

Na skupu koji se sastoji od tri cjeline, govori se o "Stanju i povijesti politologije u zemljama bivše Jugoslavije", "Kontroverzama hrvatske politologije" te o "Političkoj teoriji u zemljama bivše Jugoslavije".

Moderatorica prvog dijela skupa, Mirjana Kasapović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, ocijenila je kako se politologija do raspada Jugoslavije uglavnom u svim republikama te (bivše) države razvijala na sličan način. Naglasila je kako će se ovim skupom nastojati utvrditi do kakvih je promjena došlo u pojedinim državama nastalim raspadom Jugoslavije, ili su osnovni modaliteti razvoja ove znanosti ostali slični kao ranije.

Predsjednik Hrvatskog politološkog društva Branko Caratan, govoreći uvodno o razvoju politologije u Hrvatskoj, rekao je da se u bivšem sustavu nastojalo u nekoliko navrata ukinuti zagrebački Fakultet političkih znanosti ili da se njegovi programi pripoje drugim fakultetima. Ustvrdio je kako je takvih pritisaka bilo i nakon 1990. godine.

Prof. Caratan istaknuo je kako je politološka znanost danas u Hrvatskoj u potpunosti usklađena sa shemama ove znanosti u zapadnoeuropskim zemljama, te da je broj novih istraživača zadovoljavajući.

U nastavku skupa znanstvenici, predstavnici pojedinih zemalja, izložili su u osnovnim crtama stanje i povijest politologije u njihovim zemljama.

Igor Lukšić s ljubljanskog Fakulteta društvenih znanosti kazao je kako se u Sloveniji politologija počela razvijati kao dio pravne znanosti. Razvoj politologije u Sloveniji podijelio je na četiri razdoblja: od 1961. do 1973. politologija se institucionalizirala i imala pedagošku funkciju; potom do 1984. jača, a razvija se i znanstveno-istraživački rad; u idućem desetljeću dolazi do promjene generacija; a posljednjih 12 godina politologija u Sloveniji doživljava procvat, rekao je Lukšić.

Slaven Ravlić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta govorio je o politologiji u Hrvatskoj do 1990., kao o ideološki usmjeravanoj znanosti.

Fakultet političkih znanosti je od početka bio u proturječju, trebao je usavršavati postojeće partijske kadrove, ali biti i autonomna znanstvena ustanova. Nakon 1971. i sloma reformističkih pokreta jača represija i reideologizacija. Nastavak ideološkog utjecaja na fakultet i hrvatsku politologiju je bio i 90-tih godina, smatra Ravlić.

Također je ocijenio kako danas u politologiji u Hrvatskoj raste površnost a neke discipline, poput međunarodnih odnosa, sve su zapuštenije.

Dušan Pavlović a beogradskog Fakulteta političkih znanosti govorio je o snažnom utjecaju sociologije na politologiju u Srbiji. Tijekom proteklog desetljeća sociolozi nastoje opovrgnuti da je politologija samostalna znanost, objašnjavajući političke fenomene kroz sociološka gibanja. Na temelju toga u Srbiji se razvila snažna polemika sociologa i politologa, naveo je Pavlović.