TEKST: T.Š.
FOTO: Arhiv


NIJE OVO FINSKA

15. RUJNA 2009. 11:28h

Hrvatski profesori teško uče učenike poštenju

Najnovije iz rubrike MIPRO u Opatiji: M2M komunikacije - pretvaranje potencijala u profit `Uljanik` značajno skratio i pojeftinio proces izgradnje brodova HGK organizira odlazak informatičkih tvrtki na sajam `Kitel` u Kazahstan Lenovo ostvario rekordnu dobit od 30 milijardi dolara Više od 80 % poljskih ulaganja za Euro otišlo na prometnu infrastrukturu
Vezani članci Koji je Dado pravi, a koji je lažnjak?Karamarko kuka preko medija jer mu Kosor ne odgovara na pismaBoban: Ne vjerujem da će država imati snage očistiti nogomet od nepoštenja
Teme
poštenje školstvo hrvatski profesori najniža norma zlatko šešelj nove obaveze drago bagić roksanda smolčić krnić

Tekst

S obzirom na učestale navode o niskoj normi hrvatskih profesora, isti su se oglasili u svoju obranu, navodeći da nije sve baš kako se čini.

Naime, studija OECD-a ''Pogled na obrazovanje 2008.'' otkriva da hrvatski prosvjetari rade ispod prosjeka EU, no oni sami to smatraju irelevantnim jer napominju kako trajanje nastavne godine ili broj sati provedenih u učionici nisu povezani s uspješnošću obrazovnog sustava. Stoga je Vlada odlučila povećati norme profesorima. Tako se oglasio i Zlatko Šešelj, vlasnik zagrebačke Privatne klasične gimnazije.

U razgovoru za Jutarnji list, Šešelj je naglasio kako ''nije isto raditi 100 sati više u jednom turnusu i sa 20 učenika u razredu, kao u Francuskoj, ili u tri smjene sa 40 učenika''. Dodaje da jednom Francuzu ne možeš objasniti što uopće znače ''tri turnusa''. No, to nije sve na što se vlasnik Privatne klasične gimnazije osvrnuo.

Učenici se smiju na to da će učenjem postati uspješni

Prema statističkim podacima OECD-a, norma za hrvatske učitelje je među najnižima u Europi: oni rade od 20 do 22 sata u nastavi, Danci moraju predavati 27 sati tjedno, Nijemci 28 sati, Francuzi od 23 do 27 sati. No, hrvatski nastavnici rade u nemogućim uvjetima, u razredima s najvećim brojem učenika i bez mogućnosti napredovanja, tvrde u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Šešelj smatra i kako je nerealno očekivati da se izjednačuje učenje djece da budu pošteni i marljivi u Finskoj gdje korupcija nije svakodnevica i u Hrvatskoj gdje, kako sam kaže, ''Barba Luka imenuje direktora željeznice''. Tvrdi kako ime se neki učenici smiju na tvrdnje da će učenjem doći do uspjeha.

Ravnatelj zagrebačke Druge gimnazije iz Križanićeve, Drago Bagić, kaže kako je Hrvatska zemlja čiji učenici imaju najkraću školsku godinu te je zbog toga program preopterećen. Ravnateljica Desete gimnazije Ivana Supeka, Roksanda Smolčić Krnić, napominje pak kako, iako profesorima norme dugo nisu povećane, ipak ima promjene. Naime, dobivaju puno više novih zadataka. Napominje kako su uvedene nove obaveze koje su nastavnicima povećale administrativni dio posla.

Neke od tih novih obaveza su primjerice ispunjavanje pedagoške dokumentacije, upisivanje u matične knjige i unošenje e-dokumentacije, odnosno ocjena u informatičku bazu podataka, naglasila je Jasmina Hamer iz OŠ Tina Ujevića.