Hrvatskim brodarima ekskluziva u linijskom prometu do 2016. godine

S trima zatvorenim poglavljima – Slobodom kretanja kapitala, Prometnom politikom i Ustanovama - na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji (IGC), koja se u petak održala u Bruxellesu, Hrvatska se posve približila zaključenju pregovora o članstvu u Europskoj Uniji. Od 33 poglavlja o kojima se pregovara, odnosno od njih ukupno 35, sada ih je 25 zatvoreno, a za još tri – Pravdu, slobodu i sigurnost (bavi se upravljanjem granicama), Okoliš, te za Zajedničku vanjsku, obrambenu i sigurnosnu politiku – hrvatska je strana Europskoj komisiji već predala spise o ispunjavanju mjerila za njihovo zatvaranje. Sljedeći je IGC belgijsko predsjedništvo EU najavilo za pred Božić. 

Zaključujuči pregovore o poglavlju Sloboda kretanja kapitala, Hrvatska je svoje zakonodavstvo posve uskladila s dijelom europske pravne stečevine koji se odnosi na jedinstveno europsko tržište, odnosno na tzv. četiri slobode: kretanja roba, ljudi, kapitala, te pružanja usluga. U tome je poglavlju Hrvatska zahtijevala 12 godina dugo prijelazno razdoblje prije otvaranja tržišta poljoprivrednoga zemljišta građanima ostalih zemalja članica EU. Dobili smo sedam godina, koliko i zemlje iz prethodnoga vala proširenja, s mogućnošću da nakon toga razdoblja, uz odgovarajuće obrazloženje, dobijemo još tri godine odgode; bilo za sve poljoprivredno zemljište, bilo za pojedine njegove vrsta, bilo za zemljište u pojedinim dijelovima zemlje.

U poglavlju Prometna politika Hrvatska je dobila sva tri prijelazna razdoblja koja je zahtijevala: do 2016. godine hrvatski brodari neće se morati natjecati s konkurentima iz ostalih zemalja članica u redovnome pomorskome linijskome prometu, a do 2014. stranu konkurenciju neće imati u neredovitome, izletničkome prometu. Treće je prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2013., do kada hrvatski željeznički prijevoznici imaju isključivo pravo na prometovanje domaćom željezničkom mrežom; od tada moramo njezina “najmanje 20 posto ukupna teretnoga kapaciteta” otvoriti konkurentima iz ostalih zemalja članica.

Jedno je prijelazno razdoblje u tome poglavlju zahtijevala i dobila EU: hrvatski prijevoznici dvije godine po ulasku u članstvo neće smjeti prodavati karte na linijama između gradova u ostalim zemljama članicama (npr. autobus iz Zagreba za München neće smjeti u Grazu uzimati putnike za Salzburg). 

U također u petak zaključenome poglavlju Ustanove Hrvatska se čvrsto usidrila u europskim ustanovama: dobila je 12 zastupničkih mandata u Europskome parlamentu, sedam glasova u Vijeću EU, po jednoga člana povjereničkoga kolegija Europske komisije, sudca Europskoga suda pravde i Revizijskoga suda, te po devet članova Odbora regija i Gospodarsko-društvenoga vijeća. EU, pak, s ulaskom Hrvatske u članstvo dobija 24. službeni jezik: hrvatski!