Hrvatsku po konkurentnosti prestigla i Crna Gora

Istraživanje o konkurentnosti ove je godine obuhvatilo 133 zemlje, a prvo mjesto zauzela je Švicarska koja je na drugo mjesto potisnula SAD.

Po rezultatima "Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2009. - 2010." Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je tek na 72. mjestu u svijetu, pri čemu je u odnosu na prošlu godinu pala za 11 mjesta, izvijestilo je danas Nacionalno vijeće za konkurentnost.

To je za Hrvatsku najlošiji rezultat u posljednjih osam godina, koliko je prisutna u istraživanju, no kako su rezultati dobiveni na bazi podataka zaključno s prvim kvartalom ove godine, pa na njih nisu utjecale Vladine mjere poput povećanja PDV-a ili uvođenja kriznog poreza i naknada u mobilnu telefoniju, sadašnje je stanje još i gore, ocijenili su članovi Vijeća.

Istraživanje o konkurentnosti ove je godine obuhvatilo 133 zemlje, a prvo mjesto zauzela je Švicarska koja je na drugu poziciju potisnula SAD, dok su među prvih pet još Singapur, Švedska i Danska.

Hrvatska je s prošlogodišnjeg 61. pala na 72. mjesto, a među tranzicijskim zemljama gora je samo Latvija koja je nazadovala za 14 mjesta dok su nas, primjerice, prestigle Rumunjska (64. mjesto), Crna Gora (62. mjesto) i Mađarska (58. mjesto).

Najveći pad zabilježen u efikasnosti tržišta rada

Ocjena konkurentnosti Hrvatske pogoršana je s 4.22 na 4.03, odnosno za znatnih 4,5 posto. Od 12 faktora konkurentnosti najveći smo pad zabilježili u efikasnosti tržišta rada (za 24 mjesta) te efikasnosti tržišta roba (za 18 mjesta), čime smo ostvarili pozicije lošije od 90. mjesta među 133 zemlje.

Loše su ocijenjene i razina kvalitete financijskog tržišta, poslovna sofisticiranost te kvaliteta institucija. S druge strane, dobre ocjene dobili su tehnološka spremnost, zdravstvo i primarno obrazovanje, infrastruktura i makroekonomska stabilnost.

Ti rezultati pokazuju oštar pad konkurentnosti hrvatskog društva, čime se intenzivira višegodišnji trend, dok zemlje u okruženju napreduju brže od nas, upozorio je član Vijeća Mladen Vedriš.

Hrvatski je cilj bio ući među prvih 50 država, jer se smatra da one u sebi nose potencijal za značajne promjene nabolje, a suprotni trend je signal za uzbunu - Hrvatska hitno treba promjene koje će povećati konkurentnost u međunarodnom okruženju, ističe Vedriš.

I ostali članovi Vijeća bili su vrlo kritični prema situaciji u Hrvatskoj i dosadašnjoj politici, ocjenjujući da se nisu ni mogli očekivati bolji rezultati.

'Vlada ne primjenjuje prijedloge sindikata'

Današnji hrvatski sustav identičan je onom iz 1991. godine, a mi ne prepoznajemo da se sve oko nas mijenja, ustvrdio je čelnik T-Coma Ivica Mudrinić dodavši kako u institucijama "sjede ljudi koji nemaju nikakvu odgovornost".

Strani kapital nam ne dolazi jer sustav ne funkcionira, a zakone mijenjamo svaki drugi dan, kaže Mudrinić. Osim loših zakona o kojima se puno priča, poput onih o umjetnoj oplodnji, pušenju ili radu nedjeljom, u gospodarstvu ima cijeli niz jednako loših zakona o kojima javnost ne raspravlja.

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević upozorila je kako je Hrvatska po efikasnosti rješavanja sudskih sporova na katastrofalnom 126. mjestu od 133 zemlje, dok je jedina strana greenfield investicija u industriju "nesretni Rockwool", dok su sva ostala ulaganja bila u trgovinu.

Predstavnici sindikata, poslodavaca i akademske zajednice sudjeluju u radu Vijeća i daju kvalitetne prijedloge, no badava im svi napori kada Vlada to ne čuje niti primjenjuje, kazala je Knežević najavivši kako će sindikalci preispitati svoj daljnji rad u Vijeću.

Predsjednik Vijeća Darko Marinac najavio je promjene u njegovu radu istaknuvši da će ubuduće formalizirati svoje prijedloge te pokušati naći što više saveznika kako bi stvorili "jaku frontu za promjene".