IDS 95. htio Sloveniji dati 2/3 Piranskog zaljeva

IDS-ovci su 1995. godine bili spremni dati dvije trećine Piranskog zaljeva, a zauzvrat bi se riješili neki problemi, poput Ljubljanske banke

Ne tako davno, bivši slovenski europarlamentarac Aurelio Juri kazao je kako su čelnici Istarske županije zajedno s načelnicima slovenskih primoskih općina 1995. godine potpisali zajedničku izjavu u kojoj je predloženo da se Sloveniji omogući izlaz na otvoreno more.

Zauzvrat, Hrvatska bi dobila brzu cestovnu povezanost s Austrijom i Italijom, piše Glas Istre koji naglašava kako je neprincipijelnost jedina konstanta istarskih političara, ali i ribara u rješavanju graničnog pitanja na moru u Savudrijskoj vali.

Dino Debeljuh, koji je nedavno izašao iz IDS-a, u rujnu 2001. godine izjavio je kako bi 'Piranski zaljev trebalo podijeliti tako da Slovenija dobije dvije trećine, a Hrvatska jednu trećinu njegove površine'.

On je tada imao na umu prijedlog da Slovenija dobije koridor na moru, koji će biti širok jedan, a dug 30 kilometara. Hrvatska bi tada zauzvrat dobila četvorni kilometar slovenskog teritorija na kopnu, gdje bi se izgradila autocesta koja bi vodila od Dragonje do Škofija, što je trebalo predstavljati hrvatski koridor prema Italiji.

Za takvu podjelu bili i pobunjeni ribari?

Još zanimljivije je to da je Debeljuh svoj prijedlog iznio i umaškim ribarima, koji su ga prihvatili bez ustručavanja. Među ribarima našla se i ona škvadra koja danas najglasnije brani interese teritorijalne cjelovitosti, te se protive potpisivanju Sporazuma o arbitraži. Osim toga, da ironija bude još veća, oni su prošlog vikenda u Savudrijskoj vali organizirali i prosvjed kako bi se bunili protiv potpisivanja Sporazuma, piše list.

No, s time se ne slažu i istarski političari, koji tvrde kako ništa od navedenog nije istina.

Kajin: Mi smo 1995. godine potpisali nekakav sporazum s općinskim gradovima u slovenskom djelu Istre

Damir Kajin Photo Ivana Magdić

Zanimalo nas je kakvo stajalište o svemu tome ima Damir Kajin, koji tvrdi kako se nikada nije zalagao za to da Slovenija dobije dvije trećine površine Piranskog zaljeva.

- Mi smo 1995. godine potpisali nekakvu izjavu s općinskim gradovima u slovenskom djelu Istre. Tada se govorilo o koridoru i nesmetanom prolazu kroz teritorijalne vode, te su oni govorili o brzim cestama kroz Sloveniju. Danas Slovenija ne nudi ništa zauzvrat, pa tako još uvijek nije riješen ni slučaj  Ljubljanske banke - rekao je Kajin, te dodao kako u to vrijeme nije bio premijer, ali ni ministar vanjskih poslova, te naglasio kako se i dalje ne slaže s Arbitražnim sporazumom Kosor-Pahor.

Ponovio je i kako Slovenci Jadranki Kosor mašu crvenom krpom, te da je očito da se Pahor boji svog naroda, zbog čega i raspisuje referendum, te predlaže premijerki da raspiše referendum za dan kada se održavaju predsjednički izbori.

Debeljuh: Komad mora za komad kopna bilo bi gospodarski prihvatljivo rješenje

- Kao prvo, mene nitko nije pitao za mišljenje, niti me je itko kontaktirao da bi se moglo pisati o tome da ja i dalje mislim što mislim i što sam mislio. Istina je da sam ja 90-tih godina, kada sam bio zastupnik u Saboru, stao pred govornicu s kartom na kojoj je bio ucrtan Piranski zaljev i postavio sam pitanje Nikici Valentiću je li istina da Hrvatska namjerava dati dio teritorija Sloveniji, a on je kazao kako to nikada neće prihvatiti - objašnjava Dino Debeljuh.

Tvrdi i kako se nikada nije slagao s idejom da se teritorij dijeli, no u tom je slučaju ipak bilo drugačije nego što je danas. On pak smatra kako je prijedlog tada bio više nego povoljan. Hrvatska bi dala 30 kilometara kvadratnih teritorijalnog mora u zamjenu za koridor kojim bi Hrvatska bila direktno povezana sa Italijom, ali ne preko mora već preko kopna.

Ovakav je prijedlog tada bio prihvatljiv jer je Hrvatskoj mogao omogućiti kopnenu granicu s Italijom, što bi poboljšalo uvjete u gospodarstvu.

No, objašnjava i kako on nije jedan od neodgovornih političara koji može davati nešto što nije njegovo. Smatra i kako IDS ne bi prihvatio podjelu, kao što nije ni 'onu koja je parafirana za vrijeme dok je Ivica Račan bio premijer'.

Tada je Hrvatska trebala dati 7/8 teritorija Sloveniji. Za ovakav prijedlog bio je Ivan Jakovčić, istarski župan, no ne i ostatak IDS-a koji većinom nije ni bio upoznat s sadržajem, te je Jakovčić tada sam, bez savjetovanja s članovima govorio u ime IDS-a.

Na pitanje zašto su se istarski ribari složili s takvom izjavom, koja bi more podjelila na dvije i jednu trećinu, Debeljuh je kazao kako je u 'to vrijeme potpisan pogranični sporazum, koji je omogućavao ribarima obaju zemlja da nesmetano love u vodama koje bi tada bile zajedničke'.