Indeks sreće: U RH su najnesretniji umirovljenici

Najnesretnije su nezaposlene osobe u RH, no iako još nisu sasvim potonuli u nezadovoljstvo, umirovljenici su ipak najizoliraniji.

Hrvati još jedva drže 'glavu iznad vode' jer je novca za hranu, stanovanje, odjeću i obuću sve manje, pokazali su rezultati istraživanja Nacionalnog ideksa sreće, takozvanog NIS-a, za mjesec ožujak. Riječ je o istraživačkom projektu časopisa Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendel i osiguravateljske tvrtke Allianz. Komponenta NIS-a (pristup osnovnim potrebama) smanjena je tako na 61,5 bodova, u odnosu na 62,3 boda u veljači. Loše objektivno stanje gospodarstva odrazilo se i u padu zadovoljstva trenutačnom životnom situacijom za 2,5 boda te pesimističnijim očekivanjima za sljedeće dvije godine.

Nadalje, fizičko zdravlje Hrvata, njihovo zadovoljstvo osobnim razvojem, socijalnom i radnom okolinom podigli su opću razinu NIS-a (to su sve vrijednosti iznad 64), dok ga zadovoljstvo trenutačnom i budućom životnom situacijom te ekološko ponašanje spuštaju. No, NIS je unatoč tome blago krenuo prema gore i iznosio 64 boda, ponajprije zahvaljujući subjektivnoj procjeni zdravlja koje iznosi čak 79 bodova (3,2 boda više nego u veljači), te radnoj okolini od 73,4 boda (1,8 bodova više nego u veljači). Hrvati svoju radnu okolinu ocjenjuju boljom, unatoč tome što su vijesti i kretanja s tržišta rada i ekonomije sve lošije.

U rezultatima istraživanja su vidljiva kretanja devet komponenti NIS-a, no interpretacija razlika i analiza trendova bit će moguća tek nakon određenog vremena, od najmanje godinu dana. Nacionalni indeks sreće dugoročan je projekt jer jedino njegovim kontinuiranim praćenjem kroz vrijeme možemo uočiti promjene, mjeriti efekt određenih društvenih promjena i akcija, raditi složene analize različitih razina sezonalnosti i slično. Ipak, napominje se kako Hrvati ne trebaju toliko dugo čekati da rast nezadovoljstva trenutačnom životnom situacijom povežemo s domaćim gospodarskim kretanjima. Naime, Hrvatska je još uvijek u recesiji, novca za život je sve manje, a nezaposlenih sve više. Tako se navodi i kako se Vladine mjere oporavka gospodarstva najprije moraju usvojiti, zatim provesti, a dok pokažu rezultate će jednostavno nezaposlenost i dalje rasti, pa će u središtu društvenih rasprava biti borba za posao.

Nacionalni indeks sreće najmanji je kod nezaposlenih

Usporedile su se komponente indeksa za tri skupine građana: zaposlene (svi koji rade, odnosno u radnom su odnosu), nezaposlene građane (svi koji nisu u radnom odnosu odnosno ne rade, a nisu se izjasnili kao kućanice, učenici/studenti ili umirovljenici, bez obzira na to žele li raditi ili ne žele, jesu li prijavljeni na burzi i slično), te umirovljenici.

Photo Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija

Nacionalni indeks sreće veći je kod zaposlenih (66,3) nego kod umirovljenika (60,5), a najmanji je kod nezaposlenih (60,1). No, zasad su sve tri skupine građana iznad 50 bodova, što znači da su u pozitivnom dijelu skale (sve iznad 50). Ali, kad se nezaposlene pita koliko su zadovoljni svojom trenutačnom životnom situacijom, dolazimo do najlošijeg pojedinačnog rezultata NIS-a od svega 39 bodova.

Procijenjeno zadovoljstvo, kako trenutačnom tako i budućom životnom situacijom, i zaposlenih i nezaposlenih veoma je malo. No, procjena životne situacije u budućnosti viša je od trenutnog zadovoljstva kod sve tri skupine, a kod umirovljenika i nezaposlenih skoro da se i ne razlikuje, što upućuje na zaključak da postoji određena razina optimizma građana, ali i postavlja pitanje opravdanosti očekivanja - na osnovi kojih pokazatelja umirovljenici i nezaposleni procjenjuju da će im za dvije godine biti bolje? Istraživanje je provedeno prije Vladinog Programa gospodarskog oporavka, mirovine sigurno neće rasti, a teško da je u tom roku moguć i značajan porast zaposlenih.

Hrvati teže podmiruju svoje osnovne potrebe nego mjesec ranije

Rezultati za ožujak su pokazali i kako je iznimno niska razina emotivnog stanja nezaposlenih (60,9) u odnosu na zaposlene(67,9). Ljutnju i stres osjećaju sve tri skupine građana, no najmanje pozitivnih osjećaja (ljubav, poštovanje) imaju umirovljenici. Emotivno stanje ipak nije tako loše kao što bi se moglo očekivati s obzirom na to da nezaposleni imaju jedva dovoljno novca za hranu (49,7). Iako nezaposleni i umirovljenici imaju nižu razinu pristupa osnovnim potrebama od zaposlenih, po toj komponenti indeks je ipak još uvijek na pozitivnoj strani skale (iznad 50 bodova), što znači da ili troše stare zalihe ili novac pritječe na neke druge načine.

Većina umirovljenika (njih 60 posto) živi samo od mirovine, mali dio njih (12 posto) obavlja honorarne poslove ili troši ušteđevinu iz banke, dok se četvrtina oslanja na pomoć djece ili rodbine. To je pokazalo Pulsovo istraživanje ''Stavovi o mirovin, provedeno prije tri godine, koje se danas moglo promijeniti jedino tako da se ušteđevina 'istopila'. Isto istraživanje je pokazalo i da umirovljenici troše slobodno vrijeme uglavnom na pomaganje djeci i čuvanje unuka, da su se svi složili kako je njihov položaj u hrvatskom društvu jako loš te da što je više moguće treba izbjegavati odlazak u mirovinu.

U konačnici, Nacionalni indeks sreće pokazao je da Hrvati teže podmiruju svoje osnovne potrebe nego mjesec ranije, najnezadovoljniji su nezaposleni, dok umirovljenici još nekako 'preživljavaju', no osjećaju se najizoliraniji i najusamljeniji što ukazuje da je njihov položaj u hrvatskom društvu najlošiji.