Inercija + neobuzdana korupcija = Sanaderova vlada

Tajni ugovori kod prodaja HT-a i Sunčanog Hvara, te pranje novca kroz Brodosplit bogate državnu vlast, a istovremeno siromaše državni ugled.

Prema jutros objavljenom indeksu ekonomskih sloboda za 2009. godinu Hrvatska je treću godinu zaredom nastavila padati. Nalazi se na 116. mjestu od ukupno 179 zemalja i na 38. mjestu među 43 zemlje u Europi, a kako je došlo do te porazne statistike objašnjava nam Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic Instituta za javni poredak, koji za Heritage fondaciju vodi indeks za Hrvatsku i zemlje regije.

Koji je razlog da Hrvatska konzistentno pada na ljestvici indeksa ekonomskih sloboda?

- Mi smo daleko od zemalja zapadne Europe, Sjeverne Amerike i većine novih članica Europske unije jer imamo kronični problem s neučinkovitim sudstvom, nepostojanjem vladavine prava, slabom zaštitom vlasničkih prava i korupcijom koja prolazi nekažnjeno, osobito na najvišoj razini  vlasti.

U usporedbi sa zemljama u regiji jugoistočne Europe i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, Hrvatska je u jednakoj poziciji što se tiče navedenih kategorija. Međutim, zemlje Istočne Europe i pojedine zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza provode učinkovite ekonomske reforme kojima povećavaju ekonomsku slobodu. Ove zemlje imaju porezne stope niže od Hrvatske, smanjuju državno uplitanje u ekonomiju kroz ubrzanu privatizaciju, drastično smanjuju udio državnih rashoda u BDP-u, imaju fleksibilnije radno zakonodavstvo. Hrvatska nastavlja padati jer se ništa ne mijenja – država ne obavlja osnovne funkcije zbog kojih postoji, a s druge strane se nastavlja miješati u gospodarstvo, gdje joj nije mjesto.

Kolike su štete u smislu indeksa ekonomskih sloboda za hrvatsko gospodarstvo nastale nakon ubojstava Hodak-Pukanić?

- Nerješavanje tih ubojstava dovodi u pitanje učinkovitost policijskog i sudskog sustava te nameće pitanje slobode i sigurnosti u Hrvatskoj. S obzirom na moguću povezanost tih ubojstava nameće se i pitanje političke korupcije, odnosno nezakonitog bogaćenja političke elite, što izaziva nesigurnost za obavljanje biznisa u zemlji u kojoj ne vladaju ekonomski principi i dobrovoljna razmjena na slobodnom tržištu.

Na kojem je mjestu Srbija, a na kojem Hrvatska? U čemu su suštinske razlike? Što je potrebno jednoj, a što drugoj zemlji da popravi svoje "ekonomske slobode"?

- Srbija je rangirana na 109. mjestu, četiri mjesta ispred Hrvatske u svjetskom poretku i na 37. mjestu, jednom ispred Hrvatske u Europi.

Srbija ima daleko višu fiskalnu slobodu (85.9) i radnu slobodu (70), te nešto bolju ocjenu veličine države (46.3) i vlasničkih prava (40) u odnosu na hrvatsku fiskalnu slobodu (68.7), radnu slobodu (43.4), veličinu države (31.7) i vlasnička prava (30). U skladu s time, Hrvatska treba popraviti fiskalnu slobodu kroz smanjenje poreza i udjela poreznih prihoda u BDP-u, te povećati radnu slobodu kroz fleksibilnije radno zakonodavstvo.

Hrvatska ima relativno višu monetarnu slobodu (79), trgovinsku slobodu (87.6), slobodu ulaganja (50) i financijsku slobodu (60) u odnosu na Srbiju gdje je monetarna sloboda (65.8), trgovinska sloboda (78), sloboda ulaganja (40) i financijska sloboda (50).

I Hrvatska i Srbija prije svega trebaju popraviti zaštitu vlasničkih prava, vladavinu prava, te učinkovito suzbijati korupciju kao preduvjete punog funkcioniranja tržišne ekonomije. 

Hrvatski indeks ekonomske slobode opterećuje veliki državni aparat? Koliko i kako ga treba smanjiti?

- Državni aparat opterećuje ekonomske slobode na niz načina. Država uzima previše od pojedinaca i poduzetnika kroz poreze, današnji visoki državni dug znači opterećenje budućim višim porezima. Za pokrivanje državnog duga zaduživanjem, država istiskuje ekonomske subjekte (tvrtke i poduzetnike) iz kreditiranja – manje novca ostaje poduzetnicima za kapitalna ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta. Obavljanjem komercijalnih aktivnosti, država iskrivljuje cijene i tržišno natjecanje. Državnim potporama država stimulira povećanu potražnju, iskrivljuje cijene i tržišno natjecanje, te povećava ovisnost i umanjuje inovativnost korisnika potpora. Opterećujućom regulativom, primjerice zabranom rada nedjeljom, onemogućava pojedince i poduzetnike koji žele raditi, te povećava nezaposlenost. Povezanost države s ekonomijom stvara mogućnost političke korupcije: izravne pogodbe koje favoriziraju pojedince, a još su dodatno opterećenje i tajni ugovori (Deutsche Telecom & HT), tajno ''javno-privatno partnerstvo'' u Sunčanom Hvaru, pranje novca (Brodosplit) koji stvaraju neizvjesnost poslovanja i umanjuju dobrobit poreznih obveznika.

Državni aparat treba smanjiti na razinu obavljanja osnovnih funkcija države u pružanju javnih dobara, prvenstveno, sudstvo, zaštita vlasničkih prava, zaštita osoba i imovine (policija) i postavljanje okvira ''pravila igre'' u kojoj je država sudac koji interpretira pravila igre i prema njima sudi.

Moramo uvijek imati na umu da država ne stvara novu vrijednost - država samo troši novostvorenu vrijednost pojedinaca i poduzetnika koju je prikupila kroz poreze. Prema tome, državi nije mjesto u ekonomiji.  

Već ste nekoliko godina prisutni u Hrvatskoj. Koje pozitivne, a koje negativne trendove uočavate?

- Pozitivni trend je da su hrvatski građani frustrirani vlašću i prepoznaju nedostatak vlastitih ekonomskih sloboda, te su spremni na promjene.

Negativni trend je neobjašnjivo bogaćenje pojedinaca u samom vrhu vlasti koje prolazi neistraženo i nekažnjeno.

Koje su najveće greške koje je u gospodarskoj politici u proteklih šest godina napravila Sanaderova vlada?

- Inercija i neobuzdana politička korupcija.

Imate li ikakvu komunikaciju s hrvatskom Vladom? Jesu li prihvatili neke sugestije ili pomoć koju nude vaši ugledni članovi Savjeta?

- Principijelna rješenja koje Adriatic Institut i članovi Savjetodavnog odbora nude zasnivaju se na principima ograničene države, vladavine prava, zaštite vlasničkih prava i ekonomskoj slobodi pojedinca.

Vlada će moći primijeniti principijelna rješenja okrenuta ekonomskom rastu kada prestane biti samoopslužujuća (self-serving). Za to trebamo poštenu, kompetentnu i transparentnu vladu, koju još na žalost nemamo. Ipak, reformni lideri susjednih zemalja dolazili su u Zagreb saslušati reformatore Adriatic Instituta i vraćali se u svoje zemlje primijeniti flat tax i druge reforme slobodnog tržišta. Oni vode, dok Hrvatska zaostaje.