Institut za javne financije: Teško je vjerovati u smjernice Vlade

Porast BDP-a za četiri posto, jedna je od najava sadržanih u  vladinim smjernicama ekonomske politike 2012. – 2014. godine. Optimistične prognoze uključuju i porast investicija za 7,6 posto, a rast osobne potrošnje do 4,3 posto. Proračunski deficit smanjit će se sa 4,9 posto u 2011. godini na 1,8 posto tri godine kasnije, predstavila je Vlada prošli tjedan na svojoj izvanrednoj sjednici, a prema mišljenju Instituta za javne financije (IFJ), u te je smjernice teško povjerovati.

- Iako se naglašava potreba fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi, Smjernice se temelje na preoptimističnim pretpostavkama i nude neuvjerljive projekcije koje čitatelj ne može provjeriti, jer ne sadrže podatke koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati. Kao i prethodnih godina, spas se očekuje od oporavka EU-a i od pristupanja Hrvatske EU, no oporavak EU-a je neizvjestan, a koristi od pristupanja mogle bi se osjetiti tek u dužem roku i to samo ukoliko, stoji u osvrtu što ga postpisuje Katarina Ott.

"Smjernice ne donose čak ni „prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine“ što je izričito navedeno u čl. 25 Zakona o proračunu. To znači da bismo u Smjernicama morali moći pročitati koliko su pojedini korisnici - primjerice ministarstva, Vlada, Predsjednik, Ustavni sud, državne agencije, zavodi i komisije - potrošili 2010, a koliko će potrošiti u godinama 2011-14. No, toga nema.

Osim toga, naglasak je na udjelima prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u bruto društvenom proizvodu, a BDP u kojem se ti postoci promatraju je diskutabilan. Smjernice predviđaju rast BDP-a od 1,5% 2011, 2,5% 2012, 3,5% 2013. i 4% 2014. Za razliku od Vlade, Europska komisija predviđa 1,1% 2011. i 2% 2012, a MMF 1% 2011. i 1,8% 2012.4 Prema MMF-u BDP bi mogao postupno narasti i do 3%, ali tek 2015, jer će „nisko povjerenje ograničavati priliv kapitala, a zbog slabe konkurentnosti će biti nizak doprinos vanjskog sektora“. No, i da ne postoje pesimističnija predviđanja MMF-a i Europske komisije, već i u samim Smjernicama naveden pad BDP-a od 0,8% u prvom tromjesečju 2011. ne opravdava iskazani optimizam. Ukratko, ukoliko se ne ostvari Smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u.

Zbunjuju i podaci o udjelima deficita opće države u BDP-u. Dok Smjernice planiraju 4,9% 2011, 3,8% 2012, 2,6% 2013. i 1,8% 2014, Europska komisija navodi 6% 2011. i 5,1% 2012, a MMF predviđa 5,7% 2011. i 5,1% 2012, odnosno čak 6% 2011. i 5,4% 2012. uključujući HBOR i HAC. Naravno da postoje razne metodologije i obuhvati, svaka se brojka uvijek može i osporavati, ali činjenica je da su brojke u Smjernicama optimističnije od brojki iz drugih, ne baš nekompetentnih izvora."

Iz IJF-a upozoravaju kako je bitno manje se osvrtati na ponuđene projekcije i pažnju zato usmjeriti na neophodne strukturne reforme koju su Hrvatskoj potrebne zbog sve očitijeg zaostajanja u rastu, visokih troškova zbog kojih je domaće gospodarstvo izuzetno nekonkurentno te sve veće negativne razlike u stvarnom i potencijalnom BDP-u.