INTERVJU: Goran Rotim: Cirkus na HRT-u treba zaustaviti!

Goran Rotim, dugogodišnji novinar HRT-a sa stažem u diplomaciji i privatnim korporacijama, odlučio se kandidirati za ravnatelja Hrvatske radio televizije. Naime, HRT već mjesecima, u za njega najbitnijim trenucima zbog zakona koji se donosi o radu javne televizije, nema 'pravog' ravnatelja, nego vršitelja dužnosti. Zašto je tome tako pokušali smo saznati od našeg sugovornika koji prvi otvara seriju intervjua i tema u kojima će se obrađivati upravo Hrvatska radio televizija. Uz Rotima, portal Dalje predstavit će i programe drugih kandidata za ravnatelja HRT-a, a čitatelji mogu sami prosuditi kakvog će ravnatelja državna televizija dobiti.

U razgovoru za portal Dalje, ali i u programu koji donosimo u cijelosti u popratnim dokumentima, Goran Rotim je iznio svoja stajališta što na HRT-u ne valja, što treba popraviti, te kako vratiti nekadašnji ugled i imidž javne televizije. 

Odlučili ste se kandidirati za ravnatelja Hrvatske radiotelevizije. Zašto?

- Zato što želim da HRT ostane i bude najjači radiotelevizijski i multimedijski servis, ne samo na ovim prostorima nego i u regiji i sutra jedan od pet najboljih u Europskoj uniji od 28 zemalja koje je čine. I da ga ne „izlešinare“ u međuvremenu…

Kako to mislite postići?

- Proizvodnjom i prodajom kvalitetnih programskih sadržaja, to je ono zbog čega postojimo, to je ono zbog čega smo ustrojeni i to je ono što je naša misija i vizija koju trebamo ostvariti. Podići kvalitetu programa na svim razinama. Dakle, više kvalitetnog programa - igranog, dokumentarnog, dječjeg, obrazovnog… Svaki od tih projekata mora unaprijed opravdati svoju svrhu tako da bude konkurentan na zajedničkom europskom tržištu. Ima snaga na HRT-u s kojima se to može postići. Ima pametnih glava koje to mogu proizvoditi, kao što su i ranije. A za ono što ne mogu - otvoriti vrata Prisavlja za sve kreativne kadrove u zemlji, regiji i Europskoj uniji! Na taj način se može doći do cilja. Naravno u nekom razumnom roku, a ne sjekirom i preko koljena kao što se pokušalo nedavno od strane Vlade.

Kad pričate o programu, što sad, po vašem mišljenju, ne valja?

- Ne valja to što se proizvodi puno šunda, ide se u besmislene i bespotrebne a skupe prijenose koji tko zna kako i po kojoj liniji nalaze mjesto u programu HRT-a. Kako na televiziji tako i na radiju. Druga tema su, primjerice, sapunice. Uvijek aktualne i koje se zadnjih 10- 15 godina razvlače kroz medijski prostor. Je li mjesto HRT-a u otimačini za sapunice?! Nisam za to da se HRT odrekne sapunica. Negdašnji mi je BBC-ov direktor, Ian Masters, rekao, kada sam mu govorio protiv sapunica, da je on protiv emisija o vrtlarenju, ali je činjenica da publika to gleda. U pravu je. Prema tome, i HRT mora imati i sapunice u nekom omjeru, ali se ne može prema tom području ponašati kako se do sada ponašao. To je samoubojstvo i pucanje samom sebi u nogu. Smatram da HRT i sapunice može raditi većim dijelom u vlastitoj produkciji, osim u onom kreativnom segmentu gdje mora otvoriti vrata i redateljima i scenaristima. Ali s vlastitim tehničkim kapacitetima. Ukratko, vratiti se korijenima zanata: na televiziji se izražavati primarno slikom, a na radiju tonom. Hrabro ići u koprodukcije i na domaćem i regionalnom i zajedničkom europskom tržištu. Podjednako i s javnim i s komercijalnim kompanijama.

Goran Rotim - kandidat za ravnatelja HRT-a Photo Siniša Bužan

Koje emisije HRT-a vi gledate ili slušate?

- Gledam mnoge. Pratim RT (Russia Today), TVN24, ČTV, BBC, Euronews, France24, CNN… Volim dobre dokumentarce, filmove, serije. Od naših – gledam Paralele, dnevnike, vijesti, Hrvatsku uživo, koji puta Otvoreno, manjinske mozaike, dokumentarne filmove, Reportere… Radio Sljeme, Drugi program radija…

Koje zamjerke nalazite u njima?

- Emisija mora biti kvalitetna. Primjerice, po kojoj osnovi je prenošen koncert iz splitskog Spaladiuma na kojem je su nastupali Tereza, Thompson, Oliver i drugi? Postoji povjerenstvo HRT-a za humanitarne i druge akcije koje savjetuje koji koncerti ili događaji bi se trebali prenositi. Ja sam u tom povjerenstvu, ali primjerice ovog koncerta nije bilo na povjerenstvu. Ima puno drugih nelogičnosti. Primjerice, Paralele – nagrađena emisija, zavidne gledanosti - idu u emitiranje oko 23,15 nedjeljom. Činjenica je da je sad to zbog nogometa. Ali je li to programski opravdano, je li to bacanje u vjetar, truda novinara, reportera, novca…

Zašto je tome tako?

- Ako direktor programa snima Hrvatske kraljeve navodno za polovicu ukupnog godišnjeg proračuna informativnog dijela HTV-a, onda tu nešto ne štima. Onda on ne radi svoj posao i onda ta shema nije dobro složena. Nažalost, to daje negativne rezultate, lošu gledanost i lošu kvalitetu. Onda urednici ne rade svoj posao.

Biste li vratili Latinicu?

- Da, Latinica je jedan od brandova HTV-a i za nju treba naći mjesto u programu. Osim toga, treba naći mjesta za još sličnih emisija.

Što je, prema vašem mišljenu, uzrok ovakvog stanja?

- Neodgovornost na svim razinama, neplaniranje, korupcija, nepotizam, kaos, prekomjerna zaposlenost. U svom Planu sam citirao da nas ima 3500, valjda je i vrapcima jasno da moramo ići u restrukturiranje. Ali to je proces kojem treba vremena i novca i koji bi se mogao potpuno provesti kroz ukupno četiri godine. Puno ljudi sad radi malo, a neki i nimalo, i to se ne može održati. Puno je brojki koje svjedoče da stanje nije normalno, ali sve to treba dobro analizirati i postaviti ciljeve kamo stremimo? I u kojem to roku postići? A onda, sukladno ciljevima, napraviti kvalitetan plan restrukturiranja, doći do optimalnog broja zaposlenih. Taj proces, na kraju krajeva, košta. Dakle, kada i bude otkaza to mora biti po zakonu, nakon provedenog socijalnog dijaloga i, naravno, podrazumijeva otpremnine.

Koliko ljudi, prema vašim procjenama, ima viška na HRT-u?

- Na to pitanje iz ove pozicije ne mogu odgovoriti. Mogu otvoreno reći da nemam pojma. Ali kada i ako budem u poziciji da mogu proučiti meritorno sve poslovne procese i postavljajući ciljeve iz svog Plana rada i razvoja, onda ću moći točno reći.

Josip Popovac trenutno vrši funkciju glavnog ravnatelja HRT-a Photo Saša Jokić

Kako komentirate utjecaj i kadroviranje politike na HRT-u?

- Očito je da je ima jer ako politika potezima kakve je vukla nedavno da iz neba pa u rebra paušalno snižava  pristojbu i da se tvrtka koja je institucija tjera u stečaj, a koja je jedina jamac i čuvar nacionalnog audio-vizualnog blaga i toga što jest javni servis, koliko god to u ovom trenutku zvučalo cinično, onda je to samo dokaz da politika ima utjecaja na sve procese na HRT-u.

Zašto bi građani plaćali pretplatu za loš program?

- Za loš program ne treba plaćati nitko! Ali javni RTV-servis mora postojati zato što svaka europska država ima javni servis koji je u većini europskih zemalja zakonski manje-više uređen kao kod nas. Činjenica je da se kod nas Zakon o HRT-u treba mijenjati i on se sada mijenja iz razloga približavanja Uniji. S tog osnova, mi moramo primijeniti „amsterdamski protokol“. A to ne znači ništa drugo osim računovodstvenih odvajanja komercijalnih i javnih prihoda. Naravno, sukladno tome, i javnih i komercijalnih rashoda. To je dualni model financiranja javnog RTV-servisa. Takav model nije nigdje sporan osim možda u Bjelorusiji ili njoj sličnim zemljama. Javni servis ima svoju ulogu u društvu, treba ga se i mora imati. U ovim turbulentnim recesijskim vremenima, u vremenima kada se svi otimaju za marketinški kolač koji je u Hrvatskoj sa 900 milijuna kuna godišnje pao na ispod 500 milijuna kuna, onda mnoge stvari dolaze u pitanje. Međutim, to zakonodavcu ne može biti opravdanje. Ako pišemo zakon, onda ga, valjda, pišemo za 15- 20 godina unaprijed, a ne za okolnosti recesijske močvare?! O ulozi javne televizije i radija mogu reći samo otprilike ono što je rekao moj prijatelj s njemačkog ARD-a Hans Jessen. Postavljajući pitanje kakva je razlika između javnih i komercijalnih televizija, on kaže: Sve su televizije javne jer rade za javnost. Međutim, jedino javni radijski i televizijski servisi imaju privilegij koji se zove pristojba da budu potpuno financijski neovisni i samostalni u svome radu. A to je onaj trenutak koji isključuje utjecaj kapitala. Vlasničkog  i oglašivačkog ponajprije.

Ali kapital utječe?

- Utječe, itekako, ali neka utječe na komercijalnim televizijama. Ne na Prisavlju 3! Što se tiče politike, mislim da nema politike koja ne želi i ne nastoji uređivati program. Ali odgovorna politika, odgovorna vlast se upravo radi tih demokratskih vrijednosti javnih servisa, neće pačati u uređivačku politiku i neće pokušati koristiti tu moć. A na kraju krajeva, i mi postojimo radi toga da bismo tu njezinu moć kontrolirali.

Trebaju li građani cirkus na HTV-u plaćati 80 kuna mjesečno?

- Kada se donese odluka koja se pošalje u Sabor da će se potezom pera bez ikakve pripreme smanjiti pristojba za 25 posto onda se sve ljulja. Cirkus je ono što treba zaustaviti!

Ali bilo je cirkusa i prije toga, afera…

Hloverka Novak Srzić Photo Martina Horvat

- Da, ali smatram da je konačno došlo vrijeme da se zbroji dva i dva, da se sve pametne glave na Prisavlju 3 stave zajedno i da se krene u proizvodnju i prodaju. Naglašavam prodaju kvalitetnog programa na svim medijskim platformama. Izlaza iz ove situacije ima! Složit ću se da ima cirkusa na Prisavlju, ali se neću složiti da je Prisavlje 3 cirkus za sebe. Itekako ima i kvalitetnog programa! I dalje je program HTV-a najgledaniji, na ova dva opća kanala koja postoje i nadam se u budućnosti na tri specijalizirana.

U svom programu spominjete i marketinški preustroj.

- Marketing će doći sam po sebi ako će se imati na što nadograditi. Ako bude „prodavao“ kvalitetne programe. I kvalitetnim i odgovornim upravljanjem marketinškim poslom sigurno će dati dobre rezultate. Hoće li se vratiti na razinu 2006. godine kad je HRT ostvarivao 410 milijuna kuna na medijskom tržištu i u kojem roku, ne znam. U kojem roku će premašiti tu svotu, ne znam. Ali ljudi našem marketingu moraju dati sve od sebe da taj cilj u što kraćem roku ostvare.

Gledate li dnevnike konkurencije, primjerice Nove TV u 19,15? Može li se njih usporediti sa dnevnikom HTV-a?

- Gledam ih, da. Cijenim ono što draga kolegica i prijateljica Iva Gačić već godinama tamo stvara i to daje rezultate i daje kvalitetu. Ali ću isto tako podsjetiti na činjenicu da se glavna vijest još uvijek prečesto u toj emisiji objavljuje u 19,30 sati, a to onda ipak govori nešto za sebe. Otvoriti emisiju glavnom vijesti dana samo najavom i onda o tome opet govoriti tek u petnaestoj minuti?! Znamo zašto.

Koje nove projekte biste uveli?

- Nije posao glavnog ravnatelja da uvodi nove projekte nego da stvara ozračje za njih. Ono za što ću se svim silama boriti je da na glavna mjesta dođu odgovorni ljudi.

Koliko bi koštalo restrukturiranje?

- To sad ne mogu procijeniti, ali se bojim da plan koji aktualno ravnateljstvo mora predložiti Vladi do listopada, ne bude preko koljena. Nadam se da će to biti kvalitetno napravljeno, međutim, koliko čujem, u radnim skupinama koje pripremaju restrukturiranje, nema ni jednog čovjeka iz programa. A član je te skupine šef portira na Prisavlju?! Bojim se da će kriteriji za restrukturiranje biti sasvim krivi. Odnosno da nema cilja postavljenog u doglednoj budućnosti koji HRT treba dosegnuti kako bi se, s obzirom na taj cilj, krenulo u restrukturiranje. Podsjećam, mi postojimo zbog naše publike, naših publika na svim medijskim platformama i mi za njih moramo proizvoditi naše uratke. Postojimo radi naših programskih sadržaja…

U svom konceptu, razmišljate li o prodaji reportaža, emisija…?

- Da, apsolutno. Taj je sektor u potpunosti zapušten i to je moja glavna poruka. I to ne prodavati samo ono što proizvodimo danas ili ćemo sutra nego i sve ono što smo proizvodili u prošlosti. To se odnosi na informativne programe, kao i na igrane i druge programe. Golemo audiovizualno blago je pohranjeno na Prisavlju. Putem koje platforme to prodavati, to je najmanji problem. Uz to, širiti tržište, posebice na regiju

Goran Rotim - kandidat za ravnatelja HRT-a Photo Siniša Bužan

zbog sličnog govornog područja. Najlakše je kupovati. Najlakše je kupovati licence, lake sadržaje, trošiti novac naših gledatelja i slušatelja koji danas teškom mukom plaćaju tih 80 kuna. Moramo ponuditi vrijednost za koju građani plaćaju!

Koliko se HRT financira od pretplate, a koliko od oglasa?

- Preko 80 posto prihoda je od pristojbe. U prošloj godini 1,1 milijarda kuna od pristojbe, a od marketinga 210 milijuna kuna. To je sav naš prihod.

Kako komentirate taj omjer?

- Mislim da bi omjer trebao biti nešto veći u korist marketinga.

Koliko?

- Smatram da bi taj omjer trebao biti između 30 do 40 posto.

Tijekom posljednjih godina dosta ljudi je otišlo sa HTV-a, evo sad primjeri Željka Vele, Božo Sušec je otišao u mirovinu…

- Da, u mirovinu s poticajnom otpremninom koju će HRT skupo platiti u ovoj fiskalnoj godini. Ne znam iznos, ali je puno, a on nije jedini. To je potpuni promašaj a ne restrukturiranje. A što se tiče odlaska programskih ljudi, ljudi jesu odlazili, ali mnogi su i dolazili natrag. I došli bi opet, znam to.

Biste li kao glavni ravnatelj HRT-a reagirali na primjer objave ekskluzivne informacije voditelja Zorana Šprajca na Tportalu?

- Taj slučaj nemam što komentirati. Nemam ništa protiv da bilo tko piše za Tportal ili vaš portal, ali u svakom slučaju ispod njegovog imena, bilo koga s HRT-a, mora stajati logo HRT-a, što ta osoba radi na Prisavlju… I honorari koji se temeljem toga isplaćuju moraju ići HRT-u! A onda HRT-a može i treba osobi koja je lice i brand naše kuće, platiti naknadu za dodatni rad. I naravno, prije svega, trebala bi objavljivati na portalu HRT-a! U mom programu ima jedno malo poglavlje koje se zove Lojalnost. Očekujem da se svi zaposlenici ponašaju na takav način prema svojoj kući. Niti se može pisati za druge niti voditi razno razne modne revije, priredbe, niti se može raditi medijske treninge izvan posla.

Smatrate li da medijske treninge političkim strankama smiju raditi novinari?

Premijerka Jadranka Kosor otvorila je Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Moskvi Photo HGK

- Ako je to točno, onda je to sramota. Da se razumijemo, nemam ništa protiv takvih treninga, ali to onda mora biti u ime HRT-a i pod logom HRT-a, a ne osobno. I to onda kada uredništvo to odobri. Ako je u interesu kuće da se bilo koji naš zaposlenik negdje pojavi, dapače! To onda govori da te osobe u društvu nešto znače kao i naša kuća. Ono što slijedi, honorari, ne mogu ići na privatni račun, nego na žiro račun HRT-a, pod uvjetima definiranim ugovorom. S HRT-om, dakako.

Da, primjerice, na privatnim televizijama toga nema.

-Pa, naravno. Zato što se zna red, zato što je red postavljen i zato što se poštuje posao i poštuje se hijerarhija. I to je nešto sasvim normalno.

Tko je onda kriv za takvo stanje na HRT-u?

- Svi pomalo. Krive su sve uprave koje su to dopuštale, oni koji su u tome sudjelovali, oni koji su to sa strane gledali i pravili se da ih se ne tiče. I to i sve druge nepravilnosti koje su se događale, a skoro nitko nije relevantno dizao glas protiv… Krive su i sve vlade koje su se „pravile Englezi“, umjesto da su, kao odgovorni vlasnici, željeznom šakom presijecale kriminal, korupciju i nesavjesno poslovanje. Mi se svi moramo ponašati da nas se itekako tiče i postaviti se prema vlastitoj kući ovako: ne što moja kuća može učiniti za mene, nego što ja mogu učiniti za svoju kuću i publiku! Jer sam ja tu zbog toga. Dakle, ne moramo se voljeti, ne moramo se mrziti, ali trebamo svi skupa raditi zbog toga što nadasve vjerujemo u to što radimo. Ima kod nas jako puno stručnih ljudi i apsolutno sam uvjeren da izlaska iz teške situacije ima, kao što ima i izlaska Hrvatske iz recesije i društvenog cirkusa u kojem živimo. Tako sam uvjeren da ima izlaza i za HRT.

Hoće li politika opet utjecati na izbora ravnatelja?

- Politika, ova ili buduća će to zacijelo pokušati. A hoće li uspjeti to morate pitati Programsko vijeće HRT-a koje o tome donosi odluku. Različite interesne skupine ugradile su svoje interese u prijedlog Zakona o HRT-u, a taj isti HRT je već mjesecima bez stalnog ravnatelja, bez vizije, bez ikakve pregovaračke pozicije… Naravno da to nekome odgovara da smo upravo u trenutku kada se piše novi Zakon o HRT-u mi na koljenima.

Kome?

- Trenutačno aktualnoj vlasti, ali je potpuno svejedno je li to aktualna vlast ili SDP. Potpuno je svejedno jer i

Zajedno i u kinu: Zoran Milanović i Ivo Jelušić Photo FAMA

jedni i drugi, i treći i peti, moraju odgovorno shvatiti svoju ulogu. Što rade u strankama kad je riječ o Zakonu o HRT-u? Nije dovoljno da o tome raspravljaju i razmišljaju samo kad se radi o izboru ravnatelja ili načinu izbora nekog tijela HRT-a. To jesu važna pitanja, ali nisu najvažnija. U Europi je primjerice dopuštena količina oglašavanja po satu 12 minuta na javnim RTV-servisima, a HRT danas ima pravo na devet minuta! I sada tih devet minuta kane dodatno rušiti... U ime koga i u ime čega? Pitam, pa neka oni odgovore. S druge strane, oni koji jesu ugrađeni u današnji Zakonu o HRT-u – davanja za Fond za pluralizam medija, HAVC, ZAMP i druge – u budućem su zakonu „podebljani“ na maksimum. To je u redu pod uvjetom da se ne potkopava supstanca HRT na način da se smanjuje dopušteni oglasni prostor i da mu se ne dira u pristojbu po formuli koja je u današnjem zakonu 1,5 posto prosječnog dohotka za prethodno statističko razdoblje.

Je li cijena od 80 kuna u redu, nije li to previsoka cijena?

- U današnje vrijeme prevelika je cijena i 15 kuna! Ali zakon se ne piše za danas i za ovu recesiju kakva jest. Zakon se piše za dvadesetak godina, u suprotnom mislim da je posao konstruktivne oporbe, tko god ona bila, da kaže da ovaj zakon ne vrijedi ništa bude li kao takav usvojen. Inače, će njihov posao biti, kad dođu na vlast, opet pisati novi zakon. I gubiti vrijeme. HRT jest tromi tanker, ali nećemo dopustiti da postane još jedno hrvatsko brodogradilište.

Želite konkurentnost na tržištu, a s druge strane imate potporu države, odnosno građana?

- Tu se vraćamo na početak, govorimo o dualističkom modelu koji prevladava u cijeloj Europi. Ne možete uspoređivati HRT i BBC koji ima 6 milijardi funti prihoda od pristojbe. To je pola hrvatskog državnog proračuna!

Znate li njihove omjere marketinga i pretplate?

- Na BBC-u nema marketinga, ali na drugoj javnoj televiziji, ITV-u ima marketinga, ali nema pristojbe. I to u britanskom društvu funkcionira. Ali i tamo je kriza, gospodarska situacija u Britaniji je lošija nego u Americi. Ipak, to nije opravdanje da se puca u obje noge BBC-a, to nikome nije palo na pamet. Imate francusku televiziju gdje Sarkozy sam postavlja ravnatelja. Ali najgori primjer je mađarski - gdje proračun televizije ovisi o tome koliko im parlament „dodijeli“. Napravili su krš i uništili javni televizijski i radijski servis. S druge strane, imate primjer Češke, po meni jedan od najdivnijih primjera. 2000. godine, pri pokušaju da Vaclav Klaus i politička elita nametnu ravnatelja i glavnu urednicu, završilo je tako da su novinari ČTV-a štrajkali i emitirali paralelni program na jednom kanalu, a na drugom je išao program onih koji su bili televizijska vlast. Svaku večer se skupljalo po 4000 ljudi ispred televizije koji su rekli da to ne može proći! Na završnom prosvjedu na Vaclavaku, istu je poruku izvikivalo više od 100.000 ljudi. Nakon toga ČTV ima dva opća i dva specijalizirana kanala. Nakon toga se dogodilo puno dobrih stvari. Lani je opet politička elita, ukidanjem pristojbe, pokušala prihod ČTV-a objesiti za parlament. Nije im uspjelo! Dakle, ako se Česi ne daju, ne dajmo se ni mi! Zbog svega onoga što je bilo dobro, što je sada dobro i što će biti dobro.

Mogu li se ljudi na HRT-u tako homogenizirati, svako malo su neka previranja…

- Mogu. Uvijek postoje previranja. Ali radikalnom promjenom smjera, dobrim odlukama i dobrim planovima i ciljevima može se.

Jesu li ta pojedinačna istupanja pojedinih novinara u redu, javno se govori o međusobnim odnosima?

- Sve ono što nije označeno kao službena tajna može i mora biti dostupno javnosti. Svatko u svoje ime i sa svoje pozicije i iz svoje domene odgovornosti može istupati i javno. Onaj čuveni Etički kodeks HRT-a pretvorio se u smiješni papir koji amnestira a priori samo neke ljude, poput glavnog ravnatelja kojeg se ne može tužiti… Kodeks treba promijeniti. Odškrinuti „vrata slobode“! Pritom, biti lojalan našoj tvrtki, profesiji, gledateljima i slušateljima!

Program rada i razvoja HRT-a koji predlaže Goran Rotim pogledajte u dokumentima uz tekst.