Ipak se kreće: Badel 1862 povećao izvoz za 41 posto, dobit - 1,5 mil. kuna

Dokapitalizacija Badela 1862 koju provodi država mogla bi biti gotova već do kraja travnja, kazala je predsjednica uprave te kompanije Zvjezdana Blažić, ističući kako su prvi aplicirali za Vladine mjere po modelu C i zato je još dosta pitanja, no znaju kamo idu, na koji način i kako će se to dogoditi.

70 posto suvlasništva državi

Nakon restrukturiranja u dogovoru s Vladom, planovi za ovu godinu i više su nego ambiciozni. Predviđa se rast izvoza od 22 posto, rast prodaje na domaćem tržištu od 38 posto, rast prihoda od 23 posto te dobit prije poreza u iznosu od 20 milijuna kuna, najavila je Blažić, tvrdeći kako nisu nerealni, već uvjereni da će imati zdravu bilancu i normalno poslovati – na razini koja je bila prije nego što su nastali problemi.

Blažić jučer nije mogla reći koliki je točno dug Badela prema državi, s obzirom na to da on uz visoke kamate od 14 do 18 posto i dalje raste. Počelo je sa 110 milijuna prije dvije godine. Lani u kolovozu dug je već narastao na 146 milijuna, a do njegova zatvaranja, zajedno s potraživanjima države prema povezanim društvima poput Eurobeva, dug bi mogao iznositi oko 200 milijuna kuna, što bi državi osiguralo suvlasnički udjel u Badelu od oko 70 posto.

Odgovorni za dingač

Na pitanja ima li zainteresiranih privatnih ulagača, u Badelu odgovaraju kako s njima nitko nije kontaktirao niti je bilo službenih razgovora. S komercijalnim bankama, koje su podržale program restrukturiranja ulaskom države u suvlasništvo, dogovoreno je pretvaranje svih kredita u dugoročne te moratorij na otplatu od 1,5 godina. Mali dioničari ne žele biti istisnuti iz vlasničke strukture, što će uprava Badela poštovati. No, lani je otpušteno čak 160 radnika.

Govoreći o raskidanju poslovne suradnje s Dingačem nakon 21 godine, u Badelu kažu kako su imali odgovornost za brend dingač i stvarali su ga, no više im nije prihvatljivo održavati krajnje neprihvatljiv i netržišni poslovni model prema kojem su bili obvezni od udruge vinara s Pelješca otkupljivati sva vina, što je i funkcioniralo u vrijeme deficita vina na tržištu. No, došli su u situaciju da ih sirovina, nečuvana i nestavljena u bocu, stoji čak 35% skuplje od drugih ponuđača, što su goleme količine, a danas je na tržištu viškova u visini 1,5 berbi, oko 60 mil. litara.

Dingaču su, tvrde, nudili suradnju uz pravo prvokupa određenih količina kvalitetnih vina, a ostatak bi Pelješki vinari ponudili drugdje na tržištu, na što nisu pristali. No, svi računi Dingaču do isteka roka posljednjeg ugovora u 2010. su plaćeni u cjelosti. Gubitak brendova iz Dingača s Pelješca, koja su činila 25 posto proizvodnje, Badel će nadoknaditi vrhunskim vinima s lokacije Korlat pokraj Benkovca.

Tržišni udjel lani povećan sa 49 na 52 posto

Badel je lani poslovao u nenormalnim uvjetima, više od tri mjeseca bio je u blokadi, a istodobno je padala potrošnja na tržištu, iako je Badel lani povećao tržišni udjel sa 49 na 52 posto. S obzirom na rast prodaje na domaćem tržištu od 19% u siječnju te rast izvoza od 41%, u Badelu kažu kako su u ovoj godini na tragu dobrih rezultata iz 2009. Badel 1862 lani je ostvario dobit od 1,5 milijuna kuna, no zbog procesa restrukturiranja čelnici tvrtke napominju da će ukupno gledano biti izražen neto gubitak. Prihodi Badela lani su iznosili 326 milijuna kuna, a uprava u ovoj godini očekuje prihod od oko 400 milijuna kuna. U Badelu kažu kako je potrošnja jakih alkoholnih pića u RH lani pala 6,6 posto, vina 4 posto, a domaća proizvodnja pala je čak 17 posto.