Istraživanje: HDZ spasio EU i Benedikt XVI, raste potpora Vladi

Završetak pregovora o hrvatskom pridruživanju EU kao i posjeta pape Benedikta XVI događaji su koji su zaustavili pad podrške HDZ-u, aktualnoj vladajućoj koaliciji, Jadranki Kosor na listi političara, a utjecali su pozitivno i na doživljaj rada Vlade. Ove je događaje aktualna premijerka predstavila kao vlastite političke uspjehe i ta se taktika, barem u ovom trenutku, pozitivno odrazila na percepciju vladajuće politike. Pokazalo je tako barem redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u prva dva dana srpnja.

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 27,9% građana/ki Hrvatske (prema lipanjskih 29,8%). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,4% (17,8% prije mjesec dana).  Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad HDZ-a (SDP za 3,3 postotnih poena a HDZ za 4,3 postotaka). Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3% iz siječnja na sadašnjih 24,6%.

HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,5% (prema 6,2% prije mjesec dana), a slijedi HSS s 4,4% (prema lipanjskih 3,9%). Naredne su se tri stranke zgusnile u jedan i pol postotni bod (Laburisti 3,7%; HSP 3,5%; HSU 3,2%; HSLS 2,2%). Dvije regionalne stranke su na svojim uobičajenim podrškama od 1,5%, a sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku. Uz već spomenuti porast neodlučnih birača, uočen je i trend porasta apstinencije (preko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 38% (prema prošlomjesečnih 40,2%), a sada vladajuća 21,5% (prema 19,3% prije mjesec dana). Od početka godine lijeva je koalicija izgubila 3,2 postotnih poena, a vladajuća 6,4 postotaka. Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama pojedinačne stranačke liste bilježe slične rezultate kao i u preferenciji individualnih stranačkih lista uz zamjetniji porast potpore Laburistima.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,7% izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 10,8% građana/ki. Slijede lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 6,6% (u lipnju 5,3%), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 5,2% (4,9% u lipnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (3,8%), Dragutin Lesar (3,1%), Radimir Čačić i Ruža Tomašić (po 0,9%), Andrija Hebrang i Ljubo Jurčić (po 0,8%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,8% građana/ki, a negativan za svega 6,8% (netto pozitivan doživljaj 78,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 32,7% građana/ki (prema lipanjskih 28%), dok je za njih 55,5% negativna (prema lipanjskih 61,8%). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 22,8 postotnih poena (prošli mjesec 33,8). Zoran Milanović je pozitivan za 40,3% ispitanika/ca (prema lipanjskih 42,7%), a negativan za 44,6% (prema lipanjskih 44,2%). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto negativan za 4,4 postotna poena (prije mjesec dana 1,6 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje „vrlo uvjerljiv“ i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od abdikacije s vlasti, odnosno pune dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 27,9% ispitanika/ca (prošli mjesec 29%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 17,4% (prema 18,2%), dok je Vladimir Šeks s 12,6% na trećem mjestu. Na četvrtom su mjestu „svi političari“ koji su izbor 10,4% ispitanika/ca. Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke s izborom od 9,9% (prema prethodnih 7,1%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (3,3%), Stjepan Mesić (1,8%), Darko Milinović (1,7%), Radimir Čačić (1,5%), i Luka Bebić (1,0%).

Tri su se događaja i teme u proteklom mjesecu, prema izboru hrvatksih građana/ki, izdvojili kao najznačajniji: završetak pregovora o pristupanju EU (28,9%), posjeta pape Benedikta XVI (24,6%), nestanak i potraga za Antonijom Bilić (21,9%). Gospodarska kriza u zemlji izbor je 16% ispitanika/ca. Splitski pride i divljački napad na povorku, te reakcije na iste najznačajniji su događaji za 2,7% građana/ki. Još su samo dvije teme zabilježile nešto veći izbor (oko 1%): Sanaderov zahtjev za hitnim izručenjem kao i sumnje za primitak mita za prepuštanje upravljačkih prava MOL-u nad Inom. Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi nešto veću potporu kao i bolju ocjenu u odnosu na one u posljednjih nekoliko mjeseci. Vlada bilježi potporu za svoj rad među 22,1% građana/ki (prije mjesec dana 14,8%), dok 61,3% je ne podržava (prema prošlomjesečnih 70,8%).

Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,20 što je najviša ocjena od siječnja ove godine). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,54), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju slabašnu trojku (2,54). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,78; HNS 1,86; IDS 1,89; HSLS 1,92; SDP 1,93; Ladonja 2,0).     

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 42,8% čelnik lijeve koalicije u lipanjskom je istraživanju izbor u 40% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,9% (prije mjesec dana 20,9%). Da su oboje loši kandidati smatra 25,6% ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 29,9%). Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopresonaliziranoj kampanji.

Sveukupno se može zaključiti kako su lipanjski događaji (EU i posjeta Pape) pozitivno djelovali na percepciju Vlade, HDZ-a i aktualne koalicije. Ostaje za vidjeti hoće li se taj trend nastaviti i s protokom vremena od ta dva događaja koji su bili vjetar u jedra HDZ-ovog broda.