Ivo Sanader svima odgovara kao negativac!

Analitičar smatra kako jepremijerkina reakcija na Josipovićev govor u BiH, u konačnici naškodila samom HDZ-u, a pomogla Tadiću i Dodiku.

CRO-Demoskop obavio je mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj na osnovu kojeg je vidljivo da predsjedniku Ivi Josipoviću nije naškodila HDZ-ova kampanja zbog govora u parlamentu BiH. Također, istraživanje je pokazalo kako je došlo do povećanja udjela neodlučnih birača u uvjetima krize ne ide u prilog velikim strankama. Nadalje, Ivo Josipović je prema istraživanju uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji.

Popularnost premijerke i povjerenje Vladi opada, dok su i svi drugi rezultati glede ostalih političara i političkih stranaka, kako u negativnom, tako i u pozitivnom svjetlu, te stavovi spram EU, ostali sasvim očekivani. Kao i činjenica da je već duži period top tema u Hrvata ekonomska kriza. No, neki od razultata, konkretno oni glede političkih stranaka, prema mišljenu Davora Gjenera, pomalo su i nerelevantni.

''Tako je i Mesić unatoč činjenici da je antagonizirao dio javnosti, imao pozitivan rejting''

- Ništa se bitno ne dešava drugačije - kazao je politički analitičar Davor Gjenero.

Ono što ističe Gjenero jest, kako sam kaže, kao prvo, ''godinu dana prije izbora, rezultati istraživanja nisu relevantni'', kao drugo, ''kad je ekonomska situacija ovakva kakva je sad, svi koji imaju izvršnu vlast - plaćaju cijenu'' te kao treće, Gjenero navodi činjenicu kako ''dok i ako reforme ne uspiju i postignu željen cilj, rejting Vlade nastavit će padati, a rejting Ive Josipovića rasti jer je na nekonfliktnoj poziciji''. To Gjenero uspoređuje s mandatom Stjepana Mesića za kojeg kaže kako je, ''unatoč činjenici da je antagonizirao dio javnosti, imao pozitivan rejting''.

- Josipovićev rejting je permanentno visok, no pitanje je kako će utjecati na rejting SDP-a, stranke koja ga je izbacila, koji će dobro stajati sve dok se ne vidi potencijalni pozitivni rezultati reformi - istaknuo je Gjenero te dodao da se SDP nalazi u situaciji sličnoj kao i onoj iz 2003. godine te kako ima konstatntan rast.

''Razumljivo da Josipoviću govor u Parlamantu BiH nije naškodio jer ne antagonizira hrvatsku politiku''

Osvrnuo se Davor Gjenero i na činjenicu kako u rastu predsjednikove popularnosti nije zasmetao ni njegov govor u Parlamentu BiH, kazavši kako je i bilo ''očekivano da mu to neće naškoditi jer ne antagonizira hrvatsku politiku'' a kako je premijerka Jadranka Kosor ''zbog pozicije u stranci morala reagirati''. No, Gjenero napominje kako je ''reakcijom na taj Josipovićev potez, HDZ izgubio kontrolu nad HDZ-om u BiH'' te kako je '''paradoks svega da je takav potez od stane predsjednika Josipovića ojačao poziciju predsjednika Srbije Borisa Tadića jer je njegovom savezniku Miloradu Dodiku na taj način ojačan utjecaj i na Hrvate u Republici Srpskoj''.

Kazao je Gjenero i kako su rezulatati spram ostalih političara, tako i političkih stranake te stava građana spram EU-a sasvim razumljivi i očekivani. Uostalom, kao i oni glede bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a, Ive Sanadera, koji će uskoro ipak malo 'popustiti'.

- Takav rejting Sanadera na neki način svima odgovara jer je tako prebačena velika odgovornost, no uskoro će izaći iz fokusa javnosti - istaknuo je politički analitičar Davor Gjenero.

Sukladno rezultatima mjesečnim istraživanja CRO-Demoskopa što se tiče Vlade RH, isti pokazuju kako je došlo do nastavka pada potpore politici Vlade RH uz istovremeni pad školske ocjene njezinoga rada. Gospodarska kriza u zemlji i Vladin program gospodarskog oporavka i dalje je najvažnije tema za hrvatske građane, a podrška članstvu EU već je drugi mjesec zaredom preko 50 posto.

Popularnost, podrška Vladi i ekonomska kriza

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ovog tjedna, točnije 03. i 04. svibnja, pokazuje nekoliko zanimljivih trendova. Primjerice, SDP i HDZ su, kako se navodi u rezultatima istraivanja, i dalje usamljeni na vrhu ljestvice političkih stranaka, dok se HNS i HSS vrte oko izbornog praga. Nadalje, sve ostale stranke bilježe izbor ispod tri posto, ali uz istovremeni porast udjela neodlučnih birača i apstinenata. Navedena distribucija političke podrške, priopćeno je u rezultatima istraživanja, nužno upućuje na stranačke predizborne saveze i za očekivati je njihovu skoru formalizaciju na oba pola političkog spektra.

Photo Siniša Bužan

Također, rezultati pokazuju kako su najvažnije političke osobe u zemlji su predsjednik države (s pozitivnim trendom), predsjednica Vlade (s negativnim trendom) i predsjednik vodeće opozicijske stranke u zemlji (sa znatno manjim izborom od svoje stranke). No, podrška politici Vlade nakon odlučnog raščišćavanja s pokušajem unutarstranačkog puča bivšeg premijera u silaznom je trendu. Ekonomska kriza je, pak, i dalje dominantna politička tema. Naime, ista je među najvažnijim temama u istraživanjima još od prosinca 2008. godine.Što se stranaka tiče, SDP je od rujna 2008. godine na prvom mjestu ljestvice stranaka. U ovomjesečnom istraživanju SDP je izbor 30,8 posto hrvatskih građana, a za usporedbu, prije godinu dana ova je stranka bilježila izbor od 28,9 posto (dakle, ostavio se porast od 1,9 postotnih bodova). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 23,4 posto, što je za dva postotna boda slabiji rezultat u odnosu na onaj zabilježen u istom mjesecu prošle godine. HNS se čvrsto drži na poziciji treće političke stranke u zemlji s izborom od šest posto, što je identična podrška kao ona u prošlogodišnjem svibnju. HSS je zadržao svoje četvrto mjesto sa sličnim rezultatom iz prethodnog mjeseca 4,9 posto, dok je prije mjesec dana imao 5,1 posto. HSU na petom mjestu bilježi izbornu podršku od 2,8 posto ispitanika. HSP i dalje ne doseže psihološki prag od tri posto te je ovaj mjesec stranka izbor 2,5 posto hrvatskih građana. HSLS ovaj mjesec bilježi izbor od 1,6 posto, što je isti rezultat stranka je zabilježila u svibnju prošle godine. Regionalne stranke su na svojim standardnim rezultatima, dakle između jedan posto i 1,5 posto, dok sve ostale stranke (izvanparlamentarne) i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od 2,3 posto.

Josipović najpozitivac, Sanader najnegativac

Istraživanje pokazuje kako je najpozitivniji političar u zemlji hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović, koji je s 42,2 posto ispitanika najpozitivniji političar i ovaj rezultat predstavlja nastavak pozitivnog trenda doživljaja hrvatskog predsjednika. Naime, Josipović je u veljači imao 22,9 posto, u ožujku 39,1 posto, a travnju 39,8 posto. Njegovom pozitivnom doživljaju nije naškodio ni govor u Parlamentu BiH, koji je bio povod žestokoj HDZ-ovoj kampanji ''protiv dvije rečenice''. Na drugom je mjestu premijerka Jadranka Kosor, koja je najpozitivnija političarka za 9,5 posto ispitanika, što predstavlja nastavak negativnog trenda izbora, od najvećih 21,5 posto iz siječnja, preko 21,1 posto u veljači, 16,6 posto u ožujku, te 13,1 posto u travnju. S izborom od 4,7 posto na trećem se mjestu nalazi Zoran Milanović, što predstavlja blagi porast u odnosu na prošlomjesečni rezultat kad je bio izbor 3,7 posto. Vesna Pusić je na četvrtom mjestu pozitivnih doživljaja političkih osoba u zemlji s izborom od 3,1 posto, dok je bivši predsjednik Stjepan Mesić na petom mjestu s izborom od 2,6 posto. Među deset ''naj-pozitivaca'' još su: Nadan Vidošević (2,6 posto), Damir Kajin (1,7 posto), Radimir Čačić (1,6 posto), Željko Rohatinski (1,2 posto) i Milan Bandić (1,1 posto).

Photo javno165

Ivo Sanader, bivši premijer i bivši HDZ-ovac i dalje je najnegativniji političar Hrvatske iako se trend negativnog doživljaja postupno ublažava. Sanader je u posljednjem istraživanju najnegativniji političar u zemlji za 30,3 posto ispitanika, dok je vrhunac njegovog negativnog doživljaja bio nakon neuspjelog stranačkog puča u siječnju ove godine (50,9 posto). Na drugom mjestu negativnih doživljaja političara su svi političari i to za 11 posto ispitanika. Na trećem je mjestu premijerka Jadranka Kosor s izborom od 10,8 posto, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prethodni mjesec kada se negativni doživljaj zaustavio na 5,8 posto. Zoran Milanović se s izborom od 6,8 posto nalazi na petom mjestu, a slijede ga Vladimir Šeks (4,3 posto), Milan Bandić (3,4 posto), Luka Bebić (3,1 posto), Andrija Hebrang (3,0 posto), Darko Milinović (2,4 posto) i Ivan Šuker (1,9 posto).Gospodarska kriza mjesecima je najvažnija tema za veliki dio naših građana. Ovoga mjeseca ta je tema izbor 31,9 posto hrvatskih građana, dok je Vladin program gospodarskog oporavka izbor za 18,9 posto ispitanika. Na trećem je mjestu neovlaštena objava Registra branitelja (15,9 posto), dok s izborom od 13,6 posto slijedi govor predsjednika Josipovića u Parlamentu BiH i posjete Ahmićima i Križančevom selu. Još su samo najave poskupljenja struje, grijanja i plina zabilježile nešto izraženiji izbor (8,1 posto). Najava nove reforme zdravstva ministra Milinovića izbor su 3,5 posto ispitanika, dok su prosvjedi i štrajkovi radnika u zemlji bili tema za njih 2,9 posto. Sve ostale teme, poput zatezanja odnosa na relaciji Pantovčak-Banski Dvori (1,8 posto) te zabrane pušenja u kafićima 1,1 posto i ostalih, bilježe izbor ispod dva posto.

Podrška politici koalicijske Vlade Jadranke Kosor već četvrti mjesec zaredom bilježi vidljiv pad. Tako njezin rad potpuno ili uglavnom podržava 36,1 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 46,7 posto, prije dva mjeseca 54,3 posto, a prije tri mjeseca 57,1 posto). Negativni je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja sada iznosi 2,78 što je uvjerljivo najniža ocjena rada u ovoj godini. Drugim riječima, čini se da će mogući nastavak ekonomskih (ne)prilika i dalje slabiti i podršku politici Vlade, ali i ocjenu njezinoga rada. Ovaj mjesec doživljaju njezina rada nije pomoglo predstavljanje Programa gospodarskog oporavka. Kao da se čekaju opipljiviji pozitivni ekonomski trendovi koji bi mogli djelovati na doživljaj Vlade i preusmjeriti ga u drugom smjeru.Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Nakon višemjesečne ispodpolovične potpore članstvu, prošlomjesečni preokret trenda nastavljen je i u ovom mjesecu. Potpora članstvu u EU u posljednjem mjesečnom istraživanju iznosi 51,1 posto (50,8 posto iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,0 posto (prema prošlomjesečnih 39,9 posto), uz 9,9 posto neodlučnih.