Izvjestan realni pad neto plaća i u ovoj godini

Mjesečna dinamika pokazuje da je realna vrijednost plaća od rujna u padu na godišnjoj razini, unatoč zabilježenom povećanju u 2009. godini.

Prosječna je neto plaća prošle godine u Hrvatskoj iznosila 5.311 kuna, što je realno povećanje za 0,2 posto u odnosu na 2008. godinu, odnosno nominalno za 2,6 posto, no, mjesečna dinamika pokazuje da je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini, a trend pada neto plaća će se nastaviti u 2010. godini, procjenjuju analitičari Privredne banke Zagreb.

U najnovijim PBZ Tjednim analizama, analitičari PBZ-a ističu kako, unatoč tomu što je prosjek plaća na godišnjoj razini (2009. u odnosu na 2008.) ostvario rast, mjesečna dinamiku pokazuje da je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini i da se, štoviše, dinamika pada ubrzava i 'skočila' je s minus 0,4 posto u rujnu na minus 2,7 posto u prosincu.

Plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja

Trend pada neto plaća će se, vjerujemo, nastaviti u 2010. s obzirom da su, plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja, a krizni je porez uveden od srpnja prošle godine te će baza u prvom dijelu godine biti viša. Uz to, u uvjetima visoke nezaposlenosti i nastavka pada gospodarske aktivnosti, rast plaća bilo bi nerealno očekivati, ističe analitičarka PBZ-a Ana Lokin.

Napominje i da će se sporazum Vlade sa sindikatima iz proljeća 2009. (po kojem je do korekcije naviše trebalo doći nakon dva uzastopna kvartala u kojima se ostvari rast BDP-a veći od 2 posto, što je dinamika kakvu analitičari PBZ-a ne očekuju u ovoj godini), ponovo naći na razmatranju pa nije još poznato kakav će i hoće li nekakav novi dogovor biti postignut.

- Međutim, kada bi postojeći i ostao na snazi ne vjerujemo da bismo, s obzirom na očekivana kretanja BDP-a, vidjeli povećanje osnovice javnog sektora prije druge polovice, odnosno trećeg tromjesečja 2011, a očekivanja su jednaka i za privatan sektor s obzirom da se kretanje plaća odvija s određenim vremenskim odmakom u odnosu na zaposlenost (a zaposlenost u odnosu na gospodarsku aktivnost) - navodi Lokin i naglašava da, uz očekivanja pada nominalne razine plaća, inflacija dovodi i do pada realne razine plaća.

Siječanjski podaci potvrdili negativna očekivanja

Lokin napominje i da su siječanjski podaci o kretanju broja zaposlenih i nezaposlenih osoba potvrdili negativna očekivanja analitičara PBZ-a.

- Razina zaposlenosti u siječnju bila je na razini sredine polovice 2005. godine, odnosno radna mjesta kreirana od tog razdoblja do sredine 2008, njih oko 150 tisuća, 'izbrisana su'. Uz nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama, odnosno pad koji vidimo za ovu godinu, to je zaposlenost kakvu nećemo postići u naredne najmanje dvije do tri godine - ističe Ana Lokin.

Sve to utjecat će na daljnje smanjenje realnih dohodaka kućanstava, promjene u strukturi izdataka za potrošnju (smanjenje izdataka za "luksuz", odnosno veća potražnja za jeftinijim proizvodima/uslugama) te na način na koji će kućanstva raspolagati sredstvima (primjerice u kraćem roku odustajanje od investicija, smanjenje raspoloživih sredstava za štednju, itd.) što sveukupno ima višestruke implikacije na sve djelatnosti, a posebice na trgovinu, prerađivačku industriju i građevinu te financijski sektor, navodi se u analizi.