Jačanje krize urušilo bi devet hrvatskih banaka, koje HNB ne želi imenovati

Hrvatska narodna banka objavila je najnovije rezultate stres-testa koji pokazuju da bi produbljivanje krize slomilo devet banaka koje drže 9 posto imovine bankarskog sustava, piše Vecernji.hr.

To "produbljivanje" statistički je prikazano kroz pad BDP-a u ovoj godini od 1,6 posto i slabljenje tečaja kune od 10 posto.

HNB u svom stres-testu ne spominje imena banaka kojima bi adekvatnost kapitala pala ispod zakonskog minimum, ali umiruje da je vjerojatnost tog šok scenarija mala i iznosi 5 posto! Tih devet banaka pokosili bi gubici zbog toga jer bi tvrtke i građani prestali vraćati kredite, a udio loših kredita skočio bi na 23 posto.

Umjesto crnog scenarija, HNB je kao realan i vedriji ishod za ovu godinu procijenio pad od samo 0,2 posto, što će, uz stabilan tečaj, donijeti rast udjela loših kredita na 17 posto! Zacijelo, bit će ovo teška godina za mnoge. Stres-testovi HNB-a u prvi plan stavljaju otpornost bankarskog sustava na krize.

Banke već sada imaju 35 milijardi kuna nevraćenih kredita. Potkraj prošle godine udio loših kredita u ukupnim plasmanima banaka bio je 12 posto, a HNB procjenjuje da će se do kraja godine popeti na 17 posto. Iznos nevraćenih kredita skočit će tako sa 35 na 50 milijardi kuna, no HNB uvjerava da će i s time banke ostati stabilne. Uzdrmao bi ih, prema šok scenariju, tek znatniji pad tečaja i BDP-a, kada bi udio loših kredita skočio na 23 posto, a njihov iznos na 66 milijardi kuna. Premda HNB tvrdi da je vjerojatnost tog šok scenarija samo 5 posto, (pad BDP-a od 1,6 posto uz slabljenje kune 10 posto) pitanje je je li to baš tako, jer većina ostalih analitičara, osim Vlade, očekuje pad oko jedan posto.

Do kraja 2011. godine banke su odobrile 288 milijardi kuna kredita, i to 128 milijardi kuna građanima, koji najmarljivije vraćaju stambene kredite, i 117 milijardi kuna tvrtkama koje ne otplaćuju svaki peti kredit. HNB procjenjuje da će se udio loših kredita kod poduzeća povećati na 30 posto, kod potrošačkih kredita na 13 posto, dok će se loši stambeni krediti zadržati na 6,3 posto.

Ključan rizik u ovoj godini postaje zaduživanje u inozemstvu i zaduživanje na dugi rok, navodi HNB.

Već se sada bilježi trend skraćivanja ročnosti na tržištu trezorskih zapisa, pa su banke počele upisivati trezorske zapise s valutnom klauzulom na tri mjeseca umjesto na godinu dana. HNB stoga u analizi financijske stabilnosti podcrtava važnost "kredibilne fiskalne politike" kako bi se zadržao značajan udio inozemnog financiranja. U analizi navode da su kamate na kratkoročni dug države porasle od svibnja do prosinca 2011. godine sa 2,68 na 4,98%. U siječnju su prinosi na državne trezorce preskočili 5%. U HNB-u su svjesni da, u situaciji kada skače cijena državnih vrijednosnih papira, dobro ne prolazi ni privatni sektor jer je prinos jedine hrvatske korporativne euroobveznice s dospijećem kraćim od pet godina dosegnuo 11,9%. Riječ je o obveznici Agrokora koji se, dakle, u ovom trenutku ne bi mogao zadužiti ispod 12 posto!

Takvu kamatu ne može opravdati nijedan biznis.

Fitch s ministrima

Za snižavanje troškova financiranja, a time i financijsku stabilnost, ključno je provođenje vjerodostojne fiskalne prilagodbe, što je zajedno s nužnim strukturnim reformama usmjerenim na ubrzanje gospodarskog rasta ključna pretpostavka za zadržavanje sadašnjega kreditnog rejtinga, navodi centralna banka.

Ona je ovaj tjedan, jednako kao i Ministarstvo financija, ugostila MMF, ali i analitičare kreditne agencije Fitch, koji su se jučer sastali s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem i ministrom financija Slavkom Linićem. Prije njih s Fitchom su razgovarali Vesna Pusić i Radimir Čačić.

Kamate rastu jer je javni dug u tri godine veći 56%

Javni je dug u posljednje 3 godine porastao 56% i opteretio proračun sa 70% većim iznosom za kamate, navodi HNB. Uz manjak opće države oko 5,4% BDP-a, javni će dug (bez HAC-a) potkraj 2011. dosegnuti oko 45% BDP-a što je 56% više u odnosu na 2008. Razlika u prinosima u odnosu na njemačku obveznicu početkom travnja 2011. bila je 243 bazna boda, a u prosincu skočila na 629 baznih bodova. To podrazumijeva da bi sad prinos na 10-godišnju obveznicu bio veći od 8%.