Je li došlo vrijeme za bankarske isprike?

Isprike u financijskom sektoru tretiraju se kao znak slabosti i mogu imati pravne posljedice jer se priznaje krivnja za izgubljeni novac.

Nitko ne očekuje ispriku od posrnulog gospodara svemira. No, akademici kažu kako isprika, uz sve rizike sudskih tužbi koje nosi sa sobom, može biti baza za uspostavu novog povjerenja.

Uz globalna tržišta paralizirana nemogućnošću oslanjanja na suradnike i dok se jezgra rasprava o učinkovitoj regulaciji formira na iskrenosti i povjerenju, neki govore kako bi doza pokore bankarima pomogla osigurati povjerenje u budućnosti.

Photo javno100

Arogancija bankara nužna za napredovanje

Nekoliko istraživanja u SAD-u pokazala su kako liječnici koji bi se otvoreno ispričali za svoje greške time smanjili rizik od tužbi pacijenata i njihovih obitelji, navodno zbog emocija koje bi ljude navele da im vjeruju.

Put bankara do povrata povjerenja bit će trnovit, ali i nužan, tvrdi Daniel Diermeier, profesor regulacije i praktične konkurencije sa škole menadžmenta Kellogg na Sveučilištu Northwestern.

- Direktori financijskih institucija nisu baš poznati po skromnosti … arogancija je gotovo nužna karakteristika za uspon na vrh branše – rekao je Diermeier.

Jedan od slučajeva koji je opisao kao usporedbu bila je nesreća aviona kompanije Southwestern Airlines, koja je nakon što je njen zrakoplov 2005. godine otklizao s piste, prilikom čega je poginuo 6-godišnjak, bila izložena intenzivnim medijskim pogledima.

Samo nekoliko sati nakon nesreće, direktor kompanije na konferenciji za novinare rekao je:

 – Nema riječi kojima bismo izrazili žaljenje i tugu zbog ove tragedije. Novine su prenijele reakcije analitičara koji su izjavu pohvalili i dali do znanja kako bi to mogao postati novi standard za izjave svih aviokompanija u slučaju da se nađu u kriznim situacijama.

Bankari drže da su pametniji od ostalih

Odmah nakon nesreće dionice Southwesterna pale su za 1,5 posto da bi u roku od nekoliko dana porasle za 3,5, a do iduće godine za 11 posto.

- Financijski sektor ima potpuno drugačija obilježja. Zbog kompliciranosti proizvoda postoji osjećaj da ste pametniji od drugih, a agresivnost se cijeni – rekao je Diermeier.

Photo javno100

Od urušavanja britanske banke Northern Rock u rujnu 2007. godine, prve u nizu bankarskih kolapsa tijekom trenutne krize, propale institucije pokazale su dozu skrušenosti.

Richard Fuld, direktor posrnule banke Lehman Brothers, ranije ovog mjeseca izjavio je američkim zakonodavcima kako preuzima punu odgovornost za svoje poteze te kako se osjeća grozno zbog situacije koja je zadesila kompaniju, no krivicu je podijelio s regulatorima i Kongresom.

Cjelokupni menadžment Deutsche Banke odrekao se bonusa do kraja godine slijedeći prošlogodišnji primjer Johna Macka, direktora Morgan Stanleyja.

Konkretne isprike izostale

Ali prave isprike, možda zbog odvjetničkih savjeta, dosad su izostale. Steven Friel, partner u odvjetničkoj tvrtki Davis Arnold Cooper kaže kako mu telefon već dugo nije ovako često zvonio.

– Djela govore više od riječi. Običnom čovjeku na ulici spoznaja da se netko odrekao bonusa vrijedila bi koliko i isprika – rekao je i dodao – Istog trenutka kada bismo počeli priznavati svoju odgovornost dali bismo povoda pokretanju sudskih procesa pa ne bih savjetovao nikome da ide toliko daleko da se ispriča zbog svojih postupaka.

Nedavno je citirana izjava direktora regulatora Uprave financijskog sektora Hectora Santsa u kojoj kaže:

 – Rekli smo da se ispričavamo i ja se ispričavam zbog propusta u nadzoru.

No, iako je njegova gesta dočekana s dobrodošlicom, on ipak nije odgovorna osoba za propast institucije.

Photo javno100

Za razliku od Japana u kojem je kultura isprike uvriježena, bilo bi naivno od američkih i britanskih banaka očekivati da će biti susretljive.

Keith Skeoch, direktor Standard Life Investmentsa, sedme po veličini financijske institucije u Velikoj Britaniji, rekao je kako bi se isprika trebala cijeniti prema razini arogancije prisutnoj u poslovnoj sferi.

– Investitori se najviše brinu zbog cijene svoje arogancije … Riječ je o osiguravanju dobrog angažmana – rekao je Skeoch.

Diermeier je potvrdio kako u poslu koji se većinom bazira na povjerenju, empatičan, transparentan i otvoren pristup javnosti, klijentima i dioničarima može donijeti velike dobiti.

– Što je veća vaša ovisnost o povjerenju, to je važnije da razumijete efekt koji povjerenje izaziva – kazao je Skeoch. Dodao je kako je iskreno angažiranje krucijalno za izgradnju i zadržavanje povjerenja, dok je nesposobnost kompanije da cijeni gledišta dioničara pogubno.

Isprika kao znak ranjivosti

Rekavši kako ništa u stvari nije opcija Diermeier je pojasnio:

– Šutnja se tretira kao obrana … ako kompanija ne govori ništa o njoj ćemo pretpostaviti najgore.

Photo javno100

Diktat ''nikada se ne ispričavaj, nikada ne objašnjavaj'' nije ograničen samo na banke, ali rijetki su oni koji očekuju kako će trenutna kriza rezultirati pojavom poniznosti u financijskom sektoru. No stručnjaci ipak primjećuju preduvjete za profinjenije ponašanje u knjigovodstvu.

- Pravi slučaj za uspoređivanje s financijskim sektorom je knjigovodstvo koje je kroz vrlo sličnu situaciju prošlo u slučajevima Enrona i Arthura Andersona – rekao je Deirmeier naglasivši – Oni su se prilagodili i to ne samo na način koji koriste direktori, nego kako cijeli sustav funkcionira iznutra. Razumijevanje i svjesnost reputacijskog rizika puno je veća. Smatram da je to nešto što će se morati dogoditi i u financijskoj industriji.

Ali, u tvrdnji koju mnogi ponavljaju, Benjamin Ho, asistent ekonomije u školi za menadžment Cornell Johnson, rekao je kako isprike moraju ostaviti dojam iskrenosti.

– Pažljivo formirana legalistička isprika nema svrhe. Kako bi bila učinkovita isprika mora onoga koji se ispričava učiniti ranjivim, otvorenim civilnim tužbama, nekim drugim sankcijama ili stvaranju dojma nekompetentnosti – rekao je.