Je li Vlada smislila prave mjere protiv recesije?

Skuplji impulsi i SMS poruke te manje plaće direktora javnih poduzeća, samo su neke od mjera ušteda koje će predložiti hrvatska Vlada.

Vlada bi danas trebala predstaviti paket antirecesijskih mjera koje bi trebale uključivati i dobar dio prijedloga koje je prethodno dao Ekonomski institut, kao i neke nove mjere koje do sada nisu bile predstavljene, rečeno je na sjednici u srijedu. Riječ je, otkrio je ministar financija Ivan Šuker, o nizu mjera koje bi trebale sačuvati radna mjesta i pomoći da gospodarski pad bude što manji, no nije precizirao koje su to mjere.

Kao jedna od tih mjera navodi se uvođenje trošarina na usluge mobilne

telefonije od deset lipa koje bi donijele dodatnih milijardu kuna u državni proračun, piše Jutarnji list. Ideju je, neslužbeno se doznaje, predložio sam premijer Ivo Sanader, a što je izazvalo veliko negodovanje Ivice Mudrinića potpredsjednika Ekonomskog vijeća i predsjednika Uprave T-HT-a, zbog čega se ovaj žalio predsjedniku Stjepanu Mesiću.

Koncesije na autoceste za punjenje proračuna

Trošarina na mobilnu telefoniju predlagali su neki ekonomisti još u vrijeme usvajanja proračuna, a ideju je nedavno podržao i predsjednik HGK Nadan Vidošević. Osim SMS poruka, kao antirecesijska mjera spominje se i davanje cesta u koncesiju i to, po svemu sudeći, autocesta od Bregane do Lipovca te od Zagreba do Goričana. Davanje autocesta u koncesiju državnom bi proračunu osiguralo dodatna sredstva. Ekonomsko je vijeće predložilo i ponovno uvođenje rada nedjeljom, te mirovinsku reformu po čemu bi drugi mirovinski stup postao dobrovoljan.

Podsjetimo, kao jednu od mjera Vlada je zatražila od direktora javnih poduzeća da do ponoći u noći sa srijede na četvrtak predaju plan ušteda u svojim tvrtkama. Za sada je poznato da su svoj plan uštede predstavili u Croatia osiguranju, gdje očekuju uštede od oko 120 milijuna kuna. Ne zna se uključuje li to i smanjivanje plaće menadžmentu, ali je sigurno da će se štedjeti na službenim vozilima, mobitelima i reprezentaciji.

Uštede su najavili i u Hrvatskim željeznicama i to oko 85 milijuna kuna, pretežno zamrzavanjem plaća radnicima, smanjivanjem plaća članovima Uprave, pa i novom direktoru Zoranu Popovcu i to za 15 posto, kao i  troškova održavanja. Iz neslužbenih izvora, HTV doznaje da će Hrvatske autoceste uštedjeti 80 milijuna kuna, od čega će 70 milijuna 'otpasti' na rezanju nematerijalnih troškova, a deset milijuna na plaćama menadžera.

Smanjivanje plaća za sada najavila tri direktora

Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb na već predviđenih osam milijuna kuna uštedjet će još 3,3 milijuna kuna. Prema pisanju Večernjeg lista, i troje direktora javnih poduzeća odlučilo se na 'kresanje' svojih plaća, pa je tako predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić smanjio svoju plaću za 15 posto, te ona sad iznosi 18.700 kuna.

Svoju je plaću smanjila i Vesna Bakran, direktorica Hrvatske lutrije i to za pet posto, a među njima

je i direktor HŽ-a Popovac. Direktori javnih poduzeća inače upravljaju godišnjim budžetom koji iznosi polovicu državnog proračuna od 60 milijardi kuna, a sada su u svega nekoliko dana svoje rashode smanjili za čak 1,5 milijardi kuna.

Troškovi su se smanjivali najviše na troškovima promocije, reprezentacije, intelektualnih usluga, ali i investicija no, kao ni Vlada, nisu otkrili koliki su im dugovi. Tvrtke koje se posebno spominju kao one koje ne plaćaju i koje su uvele novu spiralu nelikvidnosti su: HAC, HC, HEP i INA. Također, poznato je da su javna poduzeća do sada godišnje investirala oko 23 milijarde kuna, čime je rasla i njihova zaduženost, koju je Vlada redovito podmirivala novim kreditima.

No, s obzirom da se planira jača potpora Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, državna poduzeća sve obveze moraju podmiriti u roku od 60 dana. No, nitko od javnih poduzeća nije se očitovao o mogućem skraćivanju radnog tjedna te zamrzavanju plaća, izuzev HŽ-a, a koje bi trebale sačuvati radna mjesta. Sindikalisti su najavili da će prijedlog o skraćivanju radnog tjedna prihvatiti tek kao zadnju mjeru za izlazak iz krize.