mjesto za top banner
AUTOR: Tea Šupe
FOTO: Arhiv
ArhivaNajnoviji članci
Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

OLGICA SPEVEC:

26. OžUJKA 2010. 17:32h

Jutarnji, Večernji, Novi list udružili se u kartel

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Medijski nakladnici sklopili su sporazum i podizanjem cijena novina stvorili monopol na tržištu kako bi sebi omogućili veću zaradu.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na svojoj posljednjoj sjednici donijela je rješenje kojim je utvrdila da je devet nakladnika općeinformativnih dnevnika sklopilo zabranjeni sporazum (kartel).

U provedenom postupku ocjene sporazuma nesporno je utvrđeno kako su poduzetnici Slobodna Dalmacija d.d., Europapress holding d.o.o., Vjesnik naklada d.o.o., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d., RTD d.o.o. i Datapress d.o.o. (sada Datapress d.o.o. u stečaju) izričitim dogovorom – usklađenim djelovanjem o povećanju cijene općeinformativnih dnevnika (Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Zadarskog lista, Glasa Istre, Novog lista, Glasa Slavonije, Večernjeg lista, Vjesnika,Slavonskog doma) i za isti iznos povećanja od jedne kune izravno utvrdili maloprodajne cijene tih dnevnika.

Iz AZTN-a tvrde kako su spomenuti poduzetnici sklopili zabranjeni sporazum koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu naklade dnevnika.

Agencija je postupak ocjene sukladnosti sporazuma o istovremenom povećanju cijena općeinformativnih dnevnika s odredbama ZZTN-a pokrenula 2008. godine nakon medijskih napisa o povećanju cijene spomenutih dnevnika. 

'Ne postoji opravdanje za povećanje cijena'

'U provedenom postupku neosporno je utvrđeno da je svih devet nakladnika istovremeno povećalo cijenu dnevnika za jednak iznos od jedne kune neovisno o njihovoj različitoj prihodovnoj i troškovnoj strukturi, što govori u prilog zaključku da je u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu.

Naime, analizom poslovanja svih predmetnih poduzetnika sudionika kartela, Agencija je nedvojbeno utvrdila kako postoje značajne razlike u troškovima te iznosima i izvorima prihoda tih istih poduzetnika pa niti ne postoji ekonomsko opravdanje za istovremeno povećanje cijena svih dnevnika za isti iznos od jedne kune.

'Utvrđivanjem jednakih ili vrlo sličnih cijena temeljem sporazuma, ili pojedinih odredaba ugovora, izričitih ili prešutnih dogovora, usklađenog djelovanja, ili odluka udruženja poduzetnika, koji kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a naročito onih kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, nanosi se izravna šteta potrošačima, a poduzetnici koji takve sporazume sklapaju ostvaraju nezasluženu dobit', tvrde iz Agencije.

Kolektivni monopol protiv interesa potrošača

Naime, kartel u takvim uvjetima, dodaje se, praktično djeluje kao kolektivni monopol koji krajnjim potrošačima onemogućava cjenovni izbor. Istovremeno, takvim se dogovorom uklanjaju tržišni mehanizmi koji bi inače prisiljavali nakladnike na troškovno efikasnije poslovanje, na stvaranje kvalitetnijih i cjenovno prihvatljivijih proizvoda.

Jelena Kovačević-.--.-
Photo Jelena Kovačević  
'Dogovorom o istoj cijeni sudionici kartela ukidaju međusobno tržišno natjecanje i djeluju protiv javnog interesa, temeljnih načela tržišnog gospodarstva i protiv interesa potrošača. Štoviše, ovakav dogovor donosi neopravdanu dobit onim nakladnicima čiji su troškovi ispod troškova najneefikasnijeg među njima. Ovakvo ponašanje poduzetnika i na ovom specifičnom tržištu medija na kojem na isti način kao što postoji konkurencija u smislu sadržaja mora postojati i konkurencija u cijeni. Jedino na taj način, u smislu pravila zaštite tržišnog natjecanja, potrošač, u ovom slučaju hrvatski čitatelj, ima pravu mogućnost izbora', objašnjavaju.

O kazni odlučuje sud

Kontaktirali smo i Agenciju, te upitali o tome slijede li kazne nakladnicima.

- Svaki postupak je postupak za sebe i nemamo nikakvih dodatnih detalja glede slučaja, a o kazni će odlučiti sud - rečeno nam je iz Ureda Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

Usluga servisa poboljšati će se, uz niže cijene

Uz to, Agencija je također ocijenila dopuštenom koncentraciju nastalu stvaranjem zajedničkog pothvata osnivanjem novog poduzetnika MR Servis d.o.o., pod zajedničkom kontrolom poduzetnika M SAN ulaganja d.o.o. i poduzetnika RECRO ULAGANJA d.o.o..

Riječ je koncentraciji poduzetnika čija bi provedba potencijalno mogla imati učinke na tržištu servisiranja informatičke opreme, potrošačke elektronike i mobitela na teritoriju Republike Hrvatske.

Provedbom ove koncentracije zajednički pothvat će ostvariti tržišni udjel između 25 do 30 posto na tržištu servisiranja informatičke opreme, 10 do 15 posto na tržištu servisiranja potrošačke elektronike dok će na tržištu servisiranja mobitela njegov tržišni udjel iznositi ispod 10 posto.

'Temeljne značajke ovog tržišta je dinamičnost vezana uz ubrzani tehnološki razvoj te otvorenost i sloboda pristupa i odsustvo bilo kakvih značajnih zapreka pristupu tržištu. Ocjena je Agencije da će provedbom ove koncentracije doći do jačanja konkurencije na tržištu servisiranja informatičke opreme, potrošačke elektronike mobitela zbog stvaranja gospodarskog subjekta koji će svojom snagom djelovati na daljnje poticanje tržišnog natjecanja na tom tržištu. To bi trebalo rezultirati boljom pozicijom servisera u odnosu na renomirane proizvođače informatičke opreme, potrošačke elektronike i mobitela kao i pogodnostima za potrošače u obliku standardizacije i povećanja kvalitete usluga servisiranja te raznovrsnije ponude i nižih cijena', tvrde iz Agencije.

Smanjena referentna stopa

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je također donijelo je odluku o smanjenju osnovne referentne stope s ranije utvrđenih 7,33 posto na 5,46 posto te privremene osnovne referentne stope s ranije utvrđenih 4,98 posto na 4,30 posto. Navedene stope primjenjivat će se od 1. travnja 2010. godine.

Referentna stopa primjenjuje kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih, a privremena referentna stopa utvrđena je umanjivanjem osnovne referentne stope za 21 posto, sukladno privremenim pravilima o državnim potporama kojima se hrvatskim poduzetnicima omogućava lakši pristup kapitalu u razdoblju gospodarske krize.