Kako dovesti 'glupi' hrvatski mozak u formu?

Tjelesna aktivnost, pametna prehrana ili čak čipovi koji se ugrađuju u mozak mogu pomoći državi prosječnog kvocijenta inteligencije.

Nedavno, u svjetlu nesreće nagibnog vlaka u kojoj je umrlo šestero ljudi i gotovo bizarnih aktualnosti poput oporezivanja "svih a ne samo njih", prizvali smo u sjećanje inozemno istraživanje koje je pokazalo da smo kao narod najgluplji na kontinentu.

Jesu li Hrvati zaista glup narod?

Profesor Richar Lynn poslije je i pojasnio nalaze svog istraživanja, rekavši kako je stanje takvo kakvo jest zbog loše prehrane i socijalizma.

Dok za potonje, čini se, u Hrvatskoj nema lijeka, našim glupanima (tko god da se našao prozvan) možemo preporučiti mnoge metode razgibavanja mozga, uključujući i prehrambene politike koje bi ih mogle učiniti, ako ne već pametnima, samo malo manje glupima.

Dakle, Hrvati: studije su potvrdile kako vježbe kao što su trčanje, vožnja biciklom ili plivanje pospješuju rad mozga na vrlo zanimljiv način. Kada vježbate, zbog trošenja kalorija, naš organizam shvaća da je riječ o napadu na zalihe energije, pa pokušava spasiti što se spasiti može, počinjući od najvažnijeg i najranjivijeg djela - mozga.

Možda bi bilo blagotvorno i postavljanje sprava za trčanje na određene 'kritične' lokacije na zagrebačkom Gornjem gradu, jer studije su pokazale kako osobe koje se bave tjelesnom aktivnošću brže uče, više pamte, bistrije razmišljaju i brže se oporavljaju od moždanih ozljeda. Isto tako, otpornije su na depresiju i opadanje kognitivnih funkcija povezanih sa starenjem.

Ne morate trčati kako biste (p)ostali pametni

No da ne ispadne kako su osobe koje se ne bave sportom jedne od onih koje nam ruše prosjek 'pametnoće', nije tjelovježba jedini način na koji svi Hrvati, a osobito vrlo važni ljudi koji donose vrlo važne odluke, mogu održati mozak u formi.

Dinja traži svog sladokusca. Photo Siniša Bužan

Savjet je dakle, da se što više zabavljamo raznim križaljkama, zagonetkama, rebusima i ostalim mozgalicama, te da trpamo informacije u mozak kad god i kako god je moguće. Ne kaže se uzalud: učiš dok si živ.

No to nije sve, mozak možete držati u napetosti polazeći neki kreativni tečaj ili izrađujući nešto rukama. Također, treba biti dosljedan i određene stvari raditi ritualno kako bi nam prešle u naviku, a ključne informacije kao što su, npr. "država je još uvijek u recesiji" ili "građani jedva spajaju kraj s krajem" ponavljati u sebi nekoliko puta kako bi ih zapamtili zauvijek.

Ugradite čip i razmišljajte zdravo!

Također, i tehnologija može pomoći Hrvatu da se opameti. Kako javljaju svjetski mediji, američka kompanija NeuroNexus, specijalizirana za neurološka istraživanja, proizvela je čip koji se ugrađuje duboko u mozak. Taj čip trebao bi slati ritmičke elektroničke podražaje u mozak kako bi potaknuo veću aktivnost određenih područja.

Osim što mu je primarna namjena zaštita i liječenje od Alzheimerove ili Parkinsonove, te ostalih moždanih bolesti, čip bi trebao pospješiti i kognitivne procese, odnosno regulirati raspoloženja, zaboravljivost ili manjak koncentracije. I farmaceuti su poduzeli korake, te nastaju kemikalije koje potiču obnovu moždanih stanica, sve u cilju borbe protiv senilnosti, no zasad su takvi lijekovi mahom testirani na miševima i majmunima.

No ne treba gubiti nadu - ako lijekovi ikad budu razvijeni, možda nam država, kako ne bi ušli u Europsku uniju kao glup narod, organizira i raspršivanje 'kemikalija za mozak' nad naseljenijim područjima, ako ne i cijelim teritorijem.

Da smo slušali mame, ne bismo bili glupi

Na kraju, tu je i 'hrana za mozak', u doslovnom smislu, i vjerojatno baš ono na što je mislio spomenuti doktor Lynn. Kako bi Hrvati postali pametni, definitivno moraju jesti manje masne hrane jer prehrana u kojoj masnoće prevladavaju, a koja je siromašna voćem i povrćem, može uzrokovati depresiju i agresivno ponašanje.

Jedite stoga više ribe, krcate omega 3 kiselinama, ali nemojte ni zapostaviti masnoće iz sisavaca, jer i njihov nedostatak može uzrokovati nepoželjne pojave. Aminokiseline također čine važan dio neurotransmitera, koji kemijski podražuju mozak, a reguliraju pamćenje, raspoloženje, reflekse i koncentraciju. Oni se nalaze u mesu, jajima, mlijeku i raznim ribama.

Ono što će vam reći svaka baka ili mama jest da treba jesti više "zelenog". I naravno, u pravu su, jer se u povrću, voću i žitaricama nalazi glukoza ključna za mozak u vrijeme intelektualnih napora, kao gorivo za moždane stanice.

Isto tako, u voću, povrću i ostaloj "zelenjavi" nalaze se i vitamini i minerali, prijeko potrebni za moždani potencijal pojedinca, a time i naroda. Svježi proizvodi iz vrta tako štite moždane stanice od slobodnih radikala, pružajući snažnu antioksidativnu zaštitu.

Ne moramo ni spominjati koliko je zaštita od ikakvih radikala ključna za vrijeme rasprava na Gornjem gradu.