Kako EU vidi hrvatsku blisku budućnost? Nimalo blistavo!

 Očekuje se, naime da će se nezaposlenost i u ovoj i u sljedećoj godini smanjiti za samo po 0,5 %. Zbog poskupljenja nafte inflacija će u ovoj godini rasti stopom od tri posto na prosjeku EU, odnosno 2,5 % u Eurozoni, a u 2012. njezin će se rast usporiti na dva odnosno 1,75 %. Proračunski manjak past će u EU s prosječnih  4,75% u ovoj na 3,75% u 2012. Ukupni dug povećat će se, međutim na 83 % BDP-a  na razini EU, odnosno na 88 % u Eurozoni, pa je to najveća prijetnja dugoročnoj fiskalnoj održivosti.

Gospodarskim izgledima u EU prijete i dalje politički nemiri na Srednjemu Istoku te u sjevernoj Africi zajedno s posljedicama prirodnih katastrofa u Japanu jer ugrožavaju gospodarski rast te potiču inflaciju, dok su novčarska tržišta još krhka.

Za Hrvatsku EK u ovoj godini predviđa rast BDP-a od 1,1 %, a u 2012. od dva posto. Osobna potrošnja u 2011. će porasti za 0,8, a u 2012. za 1,2 %. Za 0,3 % smanjit će se ove godine i javna potrošnja, te će na toj razini ostati u 2012.

Izvoz će u 2011. rasti stopom od četiri, a dogodine 4,3 %. Uvoz će ove godine porasti za 2,5 a u 2012. za 4,2 %. Ukupan broj zaposlenih u 2011. još će se smanjiti, za 0,2, da bi dogodine porastao za 1,2 %. Nezaposleno će, pak, u ovoj godini biti 11,3 % radne snage, dok bi se u 2012. nezaposlenost smanjila na 9,8 %.

Manjak državnoga proračuna ove će godine doseći šest, da bi se dogodine smanjio na pet posto. Rast će i ukupni dug, sa 45,2 % BDP-a u ovoj na 48,4 % u 2012.

Za slabe izglede hrvatskoga gospodarstva EK ponajviše okrivljuje smanjenu kupovnu moć građana zbog niskih plaća te velike zaduženosti domaćinstava i tvrtka, uz ograničenu dostupnost kredita i smanjeno povjerenje ulagača.