Katastrofalne posljedice suše za poljoprivredu i stočarstvo

Posljedice dugotrajne suše i visokih temperatura na poljoprivredne proizvode, prije svega kukuruz, soju i šećernu repu, ali i sve ostale kulture u slavonskim županijama, gdje se proizvodi najveći dio hrane, su katastrofalne, smatraju čelni ljudi nekoliko županija koji ističu i kako navodnjavanje mora biti hrvatski prioritet.

U Osječko-baranjskoj županiji štete na spomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 posto, a prva procjena, prema riječima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govore o štetama od suše od oko 514 milijuna kuna. Zajedno s procjenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine ukupne su štete veće od 700 milijuna kuna.

"Država je u proračunu osigurala tek simboličnu svotu novca i uistinu ne znam kako će se podmiriti tako velika materijalna šteta koja je nanijeta poljoprivrednim proizvođačima", kaže osječko-baranjski župan.

U Brodsko-posavskoj županiji ogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara. Zamjenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak oborina, naročito tijekom srpnja i kolovoza, zahvatilo čitavo područje Brodsko-posavske županije.

Dodaje kako je u tijeku prikupljanje informacija na terenu, te je stvarnu štetu u materijalnom iznosu u ovom trenutku teško odrediti, to će se znati nakon obrade podnesenih prijava iz svih jedinica lokalne uprave i samouprave.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić ističe kako se "uistinu radi o pravoj katastrofi zbog čega država mora iznaći rješenja kako pomoći u saniranju šteta".

Po riječima Mate Brlošića, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša "gotovo da se i ne pamti, a posljedice je teško do kraja i predvidjeti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj "polako ali sigurno nestaje".

O svinjogojskom fondu "više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i tu se primičemo kraju", kaže Brlošić ističući kao neće biti hrane za stoku.

Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti "ni za lijek", kazao je Brlošić dodajući kako je seljak prisiljen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza.

Čelni ljudi triju slavonskih županija ističu kako se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji.

Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sustava navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena.

I u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali kako ističe Galić bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizirati.

Bitno je istaknuti, napominju i Galić, Šišljagić i Vlaović, da država mora za navodnjavanje osigurati financijska sredstva te da se najozbiljnije mora shvatiti da je navodnjavanje hrvatski prioritet.

U prilog tome govori i meteorolog Željko Lazanin, koji ističe kako je 6. kolovoza zabilježena najviša kolovoška temperatura ikada izmjerena u Osijeku, od 40,6 stupnjeva.

Ovogodišnje prosječne srpanjske temperature u Osijeku za tri su stupnja više od svih prosječnih srpanjskih temperatura do sada izmjerenih. Lazanin također napominje da "katastrofalne posljedice od suše upozoravaju da se moramo prilagodi novonastalnim klimatskim uvjetima". (Hina)