Komora inženjera Vladi predstavlja projekte vrijedne 33 milijare eura

U idućih desetak dana predstavnici inženjera građevinarstva sastat će se s ministricom graditeljstva Marinom Matulović-Dropulić i ministrom financija Ivanom Šukerom budući da su program od 130 projekata vrijednih 33 milijarde eura, koji je predstavljen prošli tjedan u Opatiji, uputili Vladi kako bi se pokretanjem radova prevladalo krizu i otvorilo nova radna mjesta.

Sada se čeka Vladino očitovanje budući da su građevinari predložili da Vlada izbroji oko 300 milijuna eura potrebnih za izradu dokumentacije kako bi investitorima bili predloženi “papirnato” gotovi projekti spremni za gradnju. Još se u Opatiji od predstavnika Ministarstva graditeljstva čulo kako se projekti koje su građevinari predložili zapravo poklapaju s Vladinim programom poticanja gospodarstva. Međutim, razlika je ipak u tome što su inženjeri projekte odabrali prema kriteriju isplativosti i realnosti njihove izvodivosti, dok se Vlada uglavnom vodi političkom isplativošću.

No, osim 130 projekata koji su nabrojeni u katalogu razvojnih projekata jer imaju barem u određenom dijelu izrađenu projektnu dokumentaciju pa je bilo moguće sagledati njihove osnovne odrednice, inženjeri građevinarstva u segmentu energetike predlažu i priključak na Južni tok, gradnju LNG terminala, naftovoda Družba Adria, ali i gradnju nuklearne elektrane... U segmentu prometa predlažu gradnju novog terminala Zračne luke Zagreb, zrakoplovne luke za teretni promet u Rijeci i Osijeku, Jadransko-jonske željeznice (koridor prema granici Crne Gore) te lake gradske željeznice u Zagrebu...

Kada je riječ o lakoj gradskoj željeznici u metropoli, inženjeri u katalogu razvojnih projekata naglašavaju kako bi to bio dominantno hrvatski proizvod, ali da je za njega potrebna politička odluka. Procjenjuje se da bi ta investicija stajala 600 milijuna do 1,3 milijarde eura. Vrijeme gradnje u prvoj fazi trajalo bi četiri godine, a investicija bi se mogla financirati iz fondova EU ili se, pak, može dati u koncesiju. Projekt je zamišljen tako da se uklapa u postojeću tračničku mrežu grada Zagreba. Prema izračunima komore inženjera, koja je projekte podijelila u šest sektora, za 37 projekata iz domene prometa trebalo bi izdvojiti najviše, odnosno 14,5 milijardi eura, udio domaćih tvrtki u tim radovima bio bi 70 do 95 posto, otvorilo bi se 10.000 radnih mjesta, a kada bi bile gotove te bi investicije godišnje donosile više od 600 milijuna eura.