Krediti stanovništvu manji za 3,7 milijardi kuna

Odobreni krediti za građane smanjeni su za 2,9 posto, dok je kod kreditiranja poduzeća ostvaren porast plasmana od 2,3 posto.

Plasmani banaka nebankarskom sektoru u Hrvatskoj su na kraju 2009. godine zabilježili godišnju stopu pada od 0,6 posto, pri čemu su krediti stanovništvu smanjeni za 2,9 posto, dok je kod kreditiranja poduzeća na razini cijele godine ipak ostvaren prirast plasmana od 2,3 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Ti podaci upućuju da je kreditna aktivnost banaka još pod dominantnim utjecajem nepovoljnih gospodarskih uvjeta i povećane nesklonosti banaka prema riziku, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Najveći pad kod nenamjenskih kredita

Osim do pada ukupnih plasmana tijekom 2009. došlo je i do promjena u njihovoj valutnoj strukturi. To se napose odnosi na rast udjela deviznih plasmana i plasmana indeksiranih uz strane valute, na što je utjecala prilagodba banaka promjenama u valutnoj strukturi njihovih izvora sredstava.

Promatrano po sektorima, najsnažnija kontrakcija obilježavala je kreditiranje stanovništva. Na razini cijele 2009. godine krediti odobreni stanovništvu smanjeni su za 3,7 milijardi kuna ili za 2,9 posto. Ukupni krediti stanovništvu na kraju 2009. godine iznosili su 122,9 milijardi kuna.

Pritom je najveći pad ostvaren kod nenamjenskih kredita i kredita za kupnju automobila, što zrcali negativna kretanja osobne potrošnje i prometa od trgovine na malo, napominju analitičari HNB-a.

Tako su, prema podacima iz agregiranog mjesečnog statističkog izvješća banaka krediti za kupnju automobila na kraju prosinca prošle godine iznosili 7,6 milijardi kuna, što je za 1,8 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju 2008. godine.

Stambeni krediti veći za 644 milijuna kuna

Stambeni su pak krediti stanovništvu na kraju prošle godine iznosili ukupno 52,9 milijardi kuna, a u odnosu na kraj 2008. bili su veći za 644 milijuna kuna.

Udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu na kraju 2009. godine iznosio je 43,1 posto.

Kreditiranje poduzeća tijekom 2009. također je bilo znatno slabije nego prethodnih godina, ali na razini cijele godine ipak je ostvaren prirast plasmana tom sektoru od 2,3 posto.

Središnja država u prosincu je nastavila poboljšavati svoju poziciju u odnosu na poslovne banke otplatom kredita sredstvima prikupljenim međunarodnim izdanjem obveznica. Ta su kretanja uvelike neutralizirala snažan rast neto zaduživanja države kod banaka iz prvog dijela godine. Zahvaljujući tome, ali i povoljnom utjecaju baznog razdoblja, godišnja stopa rasta neto plasmana banaka državi na kraju prosinca 2009. iznosila je samo 1,3 posto, navode iz HNB-a.